Vuksanović se slaže s opservacijom da je Cetinje u nedjelju izgledalo kao da se nalazi u ratnom stanju.

'Bojim se da smo, nažalost, bili blizu te realnosti. Već dugo traje taj polaritet i napetost unutar pravoslavnog življa, između onih koji se smatraju Srbima i onih koji se smatraju Crnogorcima. Moglo bi se reći i da je to unutarpravoslavni nesporazum ili sukob, ali svakako on ima svoje mnogo šire manifestacije i ima utjecaj na nas koji ne pripadamo tom vjerskom i nacionalnom korpusu - jer dijelimo prostor i vrijeme sa svim građanima Crne Gore - i taj problem, koji jest unutarpravoslavni, ima refleksije i na nacionalne manjine, pa tako i na Hrvate', kazao nam je Vuksanović.

Vuksanović je istaknuo da smo u nedjelju svjedočili manifestaciji toga sukoba te vidjeli kamo to vodi i do čega sve može doći.

'Kao građanin, čovjek, pa tek onda kao političar, želim apelirati na smirivanje strasti', poručio je predstavnik političke stranke hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.

'I Hrvati se suočavaju s nepriznavanjem identiteta'

Kazao je da se u posljednje vrijeme često može čuti u Crnoj Gori kako se vraćaju devedesete godine prošlog stoljeća i da je danas jednako teško kao i tada.

'Osobno mislim da je i teže. Zbog čega? Zbog toga što već imamo iskustvo devedesetih, a vraćamo se u devedesete. Onda je puno tragičnije i baš pogubno da nakon takvih iskustava opet to proživljavamo', smatra Vuksanović.

Naš sugovornik nedjeljna je događanja na Cetinju razjasnio u nekoliko logičkih crtica. U Crnoj Gori egzistira Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Cetinju, kojoj gravitiraju pravoslavni građani srpskog nacionalnog prefiksa. Sjedište SPC-a je naravno u Beogradu, u drugoj državi. Velik broj crnogorskih građana revoltiran je određenim izjavama ljudi iz Mitropolije crnogorsko-primorske jer su poručivali da Crnogorci kao nacija ne postoje te su označavani svakakvim pogrdnim imenima, što stvara antagonizam i ne pridonosi pomirenju.

'Ako želite stvoriti ambijent zajedništva, pomirenja i suživota, onda je preduvjet svega toga da priznajete onoga s kojim želite stvoriti te vrijednosti, a ne da ga asimilirate ili negirate', mišljenja je Vuksanović te ističe da se na površini mogu čuti miroljubive poruke - o miru, jedinstvu i zajedništvu - ali dubinski se radi o nepriznavanju crnogorske nacije, kao što se i tamošnji Hrvati suočavaju s tom pojavom - time da im se osporava identitet i tvrdi da su zapravo pokatoličeni Srbi, uz pregršt povijesnih falsifikata - koja je zapravo pogodna za onoga tko je provodi, a moraju je trpjeti svi u okruženju.

'Koji državnik danas u Europi smije negirati genocid?'

Mnogi strahuju i pitaju se što će se s Crnom Gorom događati u budućnosti, a spominje se i mogućnost građanskog rata. Kako nadvladati duboke podjele? I ako ode s vlasti ova pretežno prosrpska koalicija stranaka, tenzije u društvu neće prestati jer i dok su bili u oporbi, bilo je raznih napetosti, poput državnog udara i upada u skupštinu. Demokratski front, koji čine isključivo prosrpski orijentirane stranke, neće tek tako odustati od svojih ciljeva.

Vukasnović objašnjava da postoji jasan utjecaj na Crnu Goru iz Srbije preko 'nekakvih Rakovića i Vulina koji daju svakakve omalovažavajuće i ponižavajuće izjave i za državu Crnu Goru i za njene građane'. Naglasio je da je predsjednik Crnoj Gori susjedne države čovjek koji otvoreno negira genocid u Srebrenici.

'Koji danas državnik u Europi smije negirati bilo koji genocid osim Aleksandra Vučića? Imate gospodina Vučića koji je oslobađao Hrvatsku od Hrvata i govorio za Banovinu da nikad više neće biti hrvatska. Vučić otvoreno upire prstom u oči normalnoj Crnoj Gori i mi trpimo revitalizaciju pogubne ideje velike Srbije koja sada ima novo ime - srpski svijet ili srpski integralizam. Zapravo je to ideja koja je svim narodima na ovim prostorima zagorčala život i dok se službeni Beograd ne odrekne te ideje, svi ćemo imati problem', smatra Vuksanović.

Kakva budućnost u takvoj atmosferi očekuje Hrvate u Crnoj Gori?

'S ostalim manjinskim zajednicama u Crnoj Gori, mi Hrvati već posljednjih godinu dana osjećamo strepnju za koju postoje realni razlozi. U ovoj vladi, formiranoj nakon prošlih izbora 30. kolovoza, nema pripadnika nacionalnih manjina i ne samo što ih nema, nego su te iste nacionalne manjine slušale vrlo uznemirujuće poruke koje su dolazile od predstavnika vlasti i nositelja društvenopolitičkog života. Tako smo imali situaciju da se predlaže da jedna ulica u Beranama nosi ime ratnog zločinca Ratka Mladića, u toj istoj vladi djeluje ministrica koja za sebe kaže da je četnik, doživljavamo to da se genocid u Srebrenici relativizira ili da se s imena bazena u Kotoru briše ime antifašista koji je dao svoj život u Drugom svjetskom ratu i imenuje po čovjeku koji je imao neslavan angažman u ratnom logoru Morinj', kazao je naš sugovornik, napomenuvši da ih sve to uznemirava, a nije ni došao do društvenih mreža na kojima postoji permanentno generiranje poruka mržnje i šovinizma i na kojima se prijeti novom Srebrenicom...

Istaknuo je da Hrvati u Crnoj Gori žive u tjeskobi, ali imaju iskustvo devedesetih, kada su pokazali vitalnost koju će, vjeruje, pokazati i sada. 'S ostalim nacionalnim manjinama i ostalim prodržavnim strukturama koje se zalažu za građansku, civiliziranu, suvremenu Crnu Goru, za Crnu Goru koja ima širinu i prihvaća sve naše različitosti na kraju ćemo se izboriti za takvu viziju i perspektivu', kazao je Vuksanović te je pohvalio reakciju hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i naglasio da je važno to što se pokazalo da se Zagreb brine i stoji iza hrvatske manjine u Crnoj Gori.