Narativ koji se ovih dana oblikovao među dijelom potrošača djelomično je posljedica snažnog djelovanja marketinških kampanja, izjavio je Josip Kelemen, organizator bojkota s platforme "Halo, inspektore!", u emisiji "U mreži Prvog" na HRT-u. On je govorio o nešto smanjenoj podršci građana bojkotu trgovina proteklog petka.

“Doživjeli smo izuzetno agresivnu marketinšku kampanju. Potrošači su pozivani na sve moguće popuste, akcije, čak i jednodnevne akcije. Bili su to dani kada su ljudi dobili mirovine, plaće i ljudi su jednostavno prihvatili taj poziv. Dio tih koji su poziv prihvatili ispričavali su se nama. Objašnjavali su da su morali otići, posebno umirovljenici, koji su rekli da ima mnogo znači uštedjeti 10-20 eura, jer da im je to preživljavanje još 2-3 dana. To zapravo govori o hrvatskoj slici danas, gdje građani, potrošači doslovno preživljavaju s 4-5 eura. To je ono što je nastrašnije,” rekao je Kelemen.

Govoreći o bojkotu koji traje već 16 dana, Kelemen je istaknuo kako postoje određeni pomaci.

Potrošnja manja za 108 milijuna eura

“Čuo se glas potrošača. Oni su izrazili svoje nezadovoljstvo visokim, enormnim cijenama. Potrošači su dali glas za pokretanje tijela državne vlasti koja je jednostavno spavala i moram priznati, u ovom trenutku, više od 108 milijuna eura koliko je zapravo smanjena potrošnja govori da je ipak poslana snažna poruka i da su potrošači poslali, ja bih rekao, jednu i gromoglasnu poruku svima onima koji trebaju odlučivati. Međutim, ono što je isto zanimljivo to je da su svi zakazali, struka i politika, instituti, analitičari, svi,” zaključio je.

Kelemen se dotaknuo i problema u dugotrajnom ignoriranju upozorenja vezanih za rast cijena i inflaciju.

“Problem je u tome što danas svi govore, svi pametuju. Međutim, prošle su gotovo dvije godine kako mi upozoravamo na snažan rast cijena, na inflaciju i stalno pozivamo tijela javne vlasti da se aktiviraju. Trebalo se sve ovo dogoditi da netko počne konačno nešto poduzimati. I još uvijek nismo zadovoljni, naravno, kao potrošači,” naglasio je.

Mirko Budimir: U ovoj situaciji svi gube, ne samo trgovci

Mirko Budimir, potpredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predstavnik malih trgovaca, komentirao je bojkot trgovina, ističući kako svaka osoba ima pravo odlučiti gdje i što će kupovati. S obzirom na smanjenje potrošnje od 108 milijuna eura, Budimir smatra da situacija ima i pozitivne i negativne aspekte.

“Negativno je što je potrošeno 108 milijuna eura manje. Što smo mi to napravili?” zapitao se Budimir i dodao kako u toj situaciji svi gube, ne samo trgovci. No, kao pozitivan aspekt naveo je činjenicu da se percepcija javnosti o trgovcima donekle promijenila.

“Ono što je pozitivno na neki način, je da se razbila ta jedna stigma kako su trgovci izvor svih zala, da su uzročnici svega toga što nam se loše događa pa i rasta cijena. Mi se namjerno nismo uključivali u polemike ova dva tjedna,” rekao je Budimir, naglasivši važnost da struka jasno definira ulogu trgovine.

Mali trgovci, prema Budimirovim riječima, već duže vrijeme suočavaju se s brojnim izazovima, neovisno o bojkotu. “Moram biti iskren da nas toliko to nije zahvatilo. Nas zahvaćaju drugi problemi. Obiteljske trgovine su pred izumiranjem i ako se nešto ne napravi u našim politikama, loše se piše,” izjavio je.

Novotny: Bojkot nikad nije doveo do trajno nižih cijena

Damir Novotny, ekonomski analitičar, osvrnuo se na fenomen bojkota trgovina, ističući kako takve inicijative postoje od rimskog doba, ali nikada nisu dovele do trajnog smanjenja cijena. “Naime, rast cijena i inflacija je monetarni fenomen, uvijek i svugdje,” kazao je Novotny, dodajući kako “potrošači raspolažu novcem i spremni su ga potrošiti bez obzira na rast cijena.”

Novotny je ukazao i na promjenu potreba potrošača u Hrvatskoj te se zapitao tko su zapravo hrvatski potrošači – 3,5 milijuna građana ili 20 milijuna turista koji dolaze svake godine.

“Hrvatska trgovina na malo ima otprilike volumen negdje oko 8 milijardi eura, a slovenska oko 2 milijarde eura. U Sloveniji je potrošnja pala. Nije bilo nikakvih takvih masovnih prosvjeda i masovnih protesta protiv rasta cijena. Cijene su rasle svugdje, u cijeloj Europi,” istaknuo je Novotny, dodavši da su najveći porasti cijena zabilježeni u Mađarskoj i Poljskoj, dok Srbija bilježi višu stopu inflacije.

O ulozi Europske središnje banke u ublažavanju inflacije, Novotny je kazao: “U eurozoni je odgovornost za rast cijena preuzela Europska središnja banka. Ona je odradila dobar posao naglim dizanjem kamatnih stopa.”