Oko 200 zemalja se okupilo na samitu u Dubaju u nastojanju da iznjedre globalni akcijski plan kojim bi dovoljno brzo obuzdali klimatske promjene u cilju da se spriječe sve razornije poplave, smrtonosne vrućine i nepovratne promjene globalnog eko sustava. U nacrtu, koji je u ponedjeljak objavljen šest sati kasnije nego se očekivalo, koriste se ublažene formulacije o fosilnim gorivima, što je očiti ustupak zemljama proizvođačima nafte koje su se protivile toj mjeri.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji predsjedaju ovogodišnjim samitom, predložili su osam opcija kojima bi zemlje "mogle" smanjiti emisiju štetnih plinova. U nacrtu je UAE pozvao zemlje da poduzmu mjere za smanjenje onečišćenja koje uzrokuje zagrijavanje planeta, što bi "moglo" uključivati smanjenje potrošnje i proizvodnje nafte, ugljena i plina. Mnogi klimatski stručnjaci i promatrači osudili su nacrt zbog nejasnog jezika – uključujući korištenje nespecifičnog "mogao bi" – i nedostatka konkretnih rokova.

"Jedna od opcija je istovremeno smanjivanje potrošnje i proizvodnje fosilnih goriva na pravedan i uređen način kako se nulta emisija stakleničkih plinova ostvarila do, prije ili oko 2050.", pisalo je u nacrtu sporazuma. No, izostalo je "postupno ukidanje" ugljena, nafte i plina ili smanjivanje njihove upotrebe u ovom desetljeću, što je prema tvrdnjama znanstvenika prijeko potrebno da se spriječi eskalacija klimatskih promjena. Sada pregovarači čekaju novi tekst, na sam dan završetka konferencije, no klimatski samiti rijetko završavaju na vrijeme.

Oko 100 zemalja, uključujući Australiju, Kanadu. Čile, EU, Norvešku i SAD, je smatralo da je nacrt sporazuma preslab, zahtijevajući čvršće obveze glede ukidanja fosilnih goriva. Staklenički plinovi, nastali izgaranjem fosilnih goriva, smatraju se glavnim uzrokom klimatskih promjena. Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da se nacrtom "nastoji uravnotežiti niz interesa", ali ipak "treba biti znatno ojačan". Glavni pregovarači za Europsku uniju opisali su nacrt kao "nedovoljan".

"Velika većina zemalja traži snažniji tekst koji sadrži postupno ukidanje koje ide prema dugoročnom odbacivanju fosilnih goriva, ili tranziciju i odmak od fosilnih goriva", rekao je norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide. Brazil također traži napuštanje fosilnih goriva, ali traži da se u dokument jasno unese da bogate i siromašne zemlje to mogu učiniti u raličitim vremenskim okvirima. Savez malih otočnih država (AOSIS), međuvladina organizacija, već je naznačila da njezini članovi neće odobriti sporazum u sadašnjem obliku te je kritizirao pregovore zbog nedostatka transparentnosti i inkluzivnosti.

"Nećemo potpisati svoju smrtnu presudu", rekao je u izjavi Cedric Schuster, samoanski političar i predsjednik AOSIS-a. "Ne možemo potpisati tekst koji nema snažnu obvezu postupnog ukidanja fosilnih goriva." Otočne države su teško pogođene porastom razine mora i spadaju u zemlje koje su jako "ranjive"  na klimatske promjene.

"Nećemo šutke leći u naše vodene grobove", rekao je John Silk, šef izaslanstva Marshallovih otoka. Izvori bliski pregovorima tvrde da je predsjednik samita, emiratski Sultan al-Jaber, bio pod pritiskom Saudijske Arabije da iz teksta izostavi bilo kakvo spominjanje fosilnih goriva, ali nije to učinio. Početkom prosinca, glavni tajnik OPEC-a Haitham Al Ghais je u pismu pozvao članice da odbace svaki sporazum koji je usmjeren protiv fosilnih goriva. Iako je Saudijska Arabija glavni protivnik ukidanja fosilnih goriva, druge članice OPEC-a i organizacije OPEC+, uključujući Iran, Irak i Rusiju, pružile su otpor pokušajima da se u sporazum unese postupno ukidanje fosilnih goriva. Fosilna goriva, usprkos brzom porastu obnovljivih izvora energije, i dalje proizvode oko 80 posto svjetske energije.