Obećanje o globalnom hlađenju predstavlja prvi zajednički fokus na svijetu na emisije povezane s hlađenjem, što uključuje hlađenje hrane i lijekova te klimatizaciju.

Obvezuje zemlje da do 2050. smanje svoje emisije povezane s hlađenjem za najmanje 68 posto u odnosu na razine iz 2022., uz niz drugih ciljeva kao što je uspostavljanje minimalnih standarda energetske učinkovitosti do 2030.

"Želimo utrti put za smanjenje emisija povezanih s hlađenjem u svim sektorima, ali povećati pristup održivom hlađenju", rekao je američki izaslanik za klimu John Kerry na samitu COP28.

Oko 1,2 milijarde ljudi još uvijek nemaju pristup hlađenju. Instalirani kapacitet trebao bi se utrostručiti do sredine stoljeća, potaknut rastom temperatura, brojem stanovnika i rastućim prihodima.

"Zamislite sirotinjsku zajednicu, neformalno naselje, stambeni prostor napravljen od valovitog lima, a sa strane klima uređaj", rekla je gradonačelnica Freetowna Yvonne Aki-Sawyerr na konferenciji za medije na klimatskom samitu.

"Težnja svih dok temperature i prihodi rastu je da se njihovo bogatstvo mjeri njihovim hlađenjem", rekla je.

No dodatni klima uređaji pospješuju klimatsku krizu, a očekuje se da će emisije iz sustava hlađenja doseći između 4,4 milijarde i 6,1 milijarde metričkih tona ugljikovog dioksida do 2050. godine, navodi se u izvješću koalicije Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

"Ljudi će kupiti vrlo jeftin klima uređaj proizveden negdje u Aziji za 100 dolara i uključiti ga", rekao je Jürgen Fischer, šef za klimatska rješenja u danskoj multinacionalnoj kompaniji Danfoss specijaliziranoj za grijanje i hlađenje. "To će jako opteretiti energetski sustav i doći će do kolapsa", rekao je.

Reuters je prvi izvijestio o američkoj podršci o obećanju o hlađenju, što sugerira da bi mogao postojati proces stvaranja više propisa ili poticaja za industriju u Sjedinjenim Državama.

Indija, koja će vjerojatno imati najveći rast potražnje za hlađenjem u dolazećim desetljećima, do utorka ujutro se još nije pridružila obećanju.

Dužnosnici indijske vlade ranije su rekli Reutersu da nisu voljni preuzeti ciljeve iznad onih na koje su se obvezali 1992. prema multilateralnom Montrealskom protokolu za reguliranje proizvodnje i potrošnje kemikalija koje oštećuju ozonski omotač i fluorougljika koji se koriste u hlađenju.

Gotovo tri četvrtine potencijala za smanjenje te vrste emisija do sredine stoljeća može se pronaći u zemljama skupine G20, ističe se u izvješću UNEP-a.

"Zemlje koje to podupiru...sad stvarno poduzimaju mjere i surađuju s industrijom kako bi implementirale održiva rješenja", rekao je Fischer iz tvrtke Danfoss.

Najmanje 118 zemalja podupire još jedno obećanje sa samita COP28, ono da će utrostručiti izvore obnovljive energije i udvostručiti stope energetske učinkovitosti do 2030.