Sapiro konstatira da je u trenutku produbljavanja humanitarne krize i rasta rizika od šire eskalacije imperativ pronaći način da se krene od krvoprolića ka cjelovitom rješenju, ma koliko god to bilo teško zamisliti. Smatra da će uloga njene države, Sjedinjenih Američkih Država, biti ključna.

'Kako bi izgledao taj put i koja pitanja treba riješiti? Kao što smo vidjeli prilikom prošlotjednog posjeta predsjednika Bidena Izraelu, američko vodstvo bit će od vitalnog značaja, čak i ako šanse za uspjeh izgledaju male', ocijenila je Sapiro, prenosi Klix.ba.

Ukazala je da postoji obrazac puta ka miru na Bliskom Istoku. U tom kontekstu je podsjetila da su SAD imale ključnu ulogu u posredovanju za mirovni sporazum kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini. 'Bila sam dio američkog tima koji je pomogao u vođenju pregovora. Tada nismo znali hoćemo li uspjeti, ali smo znali da moramo pokušati', prisjetila se.

Također je podsjetila da je situacija u bivšoj Jugoslaviji 1995. bila sumorna. Sukobe između Bošnjaka, Srba i Hrvata je nazvala 'etničkim', a nasilje 'sektaškim'. Navela je da je u tim sukobima bilo 100.000 mrtvih i tisuće raseljenih. Sapiro se osvrnula na pokušaje uspostavljanja mira prije Daytonskog mirovnog sporazuma.

'Propali su europski napori da se postigne mirovno rješenje. Mirovne snage Ujedinjenih naroda bile su raspoređene, ali nisu bile voljne da koriste silu za zaštitu civila, čak i nakon što su se pojavili dokazi da su bosanski Srbi sudjelovali u etničkom čišćenju i genocidu nad bosanskim muslimanima', istaknula je.

Navela je da je SAD odlučio intervenirati nakon što niti jedna druga opcija nije uspjela.

'Koristeći kombinaciju agresivne diplomacije i prijetnje zračnim napadima NATO-a na bosanske Srbe, Washington je koordinirao sporazum o vodećim principima za mirovne pregovore koji su bili u Daytonu, savezna država Ohio', napomenula je.

Prema njenim riječima, SAD se pobrinuo da sve pozvane strane (Srbija, Hrvatska i bosanski muslimani) shvate da će ih nesuradnja značajno koštati. Mišljenja je da će 'čvrsta ruka' i 'snažno američko vodstvo' također biti neophodni za sklapanje bilo kakvog sporazuma na Bliskom Istoku.

'Svaki mirovni pregovor predstavlja jedinstvene izazovne okolnosti. No, postoje aspekti iskustva SAD-a u Bosni i Hercegovini koji mogu biti smjernica za snalaženje u trenutnoj krizi. U Daytonu smo odbili direktno se baviti vrhom bosanskih Srba, s obzirom na njihovu direktnu ulogu u zločinima. Njihove interese je zastupao Beograd. Tako da ni Hamasovo trenutno vodstvo ne bi bilo dobrodošlo za pregovaračkim stolom ako se pregovori na Bliskom Istoku nastave', naglasila je.

Istaknula je da su SAD u BiH uspjele snažno potaknuti svaku stranu da postigne dogovor, odnosno da je destimulirala neuspjeh. Sapiro je poručila da će to biti potrebno postići i na Bliskom Istoku.

'Na primjer, za Palestince bi ohrabrenje moglo biti rekonstrukcija Gaze, izgradnja infrastrukture u Gazi i na Zapadnoj obali te veći pristup unutar Zapadne obale, kao i prometna povezanost s Gazom', istakla je.

Podsjetila je i na to da je SAD naporno radio na uključivanju europskih, arapskih i drugih država koje su utjecale na stabilizaciju prilika na Balkanu i koje su dale osjetnu podršku u obnovi i integraciji.

'Za bilo kakve razgovore o bliskoistočnom miru bit će jednako ključno identificirati važnu ulogu susjeda Izraela i šire međunarodne zajednice. To bi trebalo podrazumijevati provjeru spremnosti Saudijske Arabije da prizna Izrael. Zaista se čini da je jedan od glavnih motiva Hamasovog napada bio da poremeti normalizaciju (odnosa Izraela i Saudijske Arabije)', konstatirala je.

Za nju je nužno da SAD potakne stvaranje regionalne koalicije na Bliskom istoku, baš kao što je postojala Kontakt grupa koja je koordinirala između velikih europskih država i SAD-a u nastojanju da se okonča rat u BiH.

'Osim SAD-a i Izraela, takva kontakt grupa na Bliskom Istoku mogla bi uključivati Egipat, Jordan, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Saudijsku Arabiju. Kataru, koji pomaže u posredovanju za oslobađanje talaca i koji je pomogao na druge načine, mogla bi se ponuditi uloga, ali pod uvjetom da bude konstruktivan', sugerirala je Sapiro.

Osvrnula se i na to o čemu bi moglo ovisiti ponovno pokretanje pregovora na Bliskom Istoku. 'Konkretni izgledi za obnavljanje mirovnih napora ovisit će o nekoliko poveznih pitanja, među kojima je to koliko će Izrael moći uništiti Hamasovu infrastrukturu, zadržavajući podršku regionalnih partnera i SAD-a', ukazala je.

Objasnila je zašto pojedinim arapskim državama ne odgovara snažan Hamas. 'S obzirom na prijetnju koju Iran i grupe poput Muslimanskog bratstva predstavljaju za egipatske i zaljevske interese, ove države se moraju bojati moćnog Hamasa, koliko i Izrael. To bi ih trebalo primorati da pomognu u izolaciji Hamasa, kao i da imaju aktivniju i konstruktivniju ulogu u budućim mirovnim pregovorima', naglasila je Sapiro, među ostalim, u članku za CNN.