OZNAČAVANJE PROIZVODA

Koliko ste hrane već bacili zbog prekoračenja datuma na etiketi? To bi se uskoro moglo promijeniti, evo što se kuha u Bruxellesu

07.10.2022 u 09:05

Bionic
Reading

Veliki britanski lanac supermarketa Tesco uklonio je datume i oznake 'najbolje upotrijebiti do' s gotovo 70 namirnica, uglavnom voća i povrća, u svojim trgovinama. Time će doprinijeti smanjenju količine bačene hrane koja je apsolutno jestiva i neškodljiva, ali je potrošači zbog isteka otisnutog datuma ne žele konzumirati. Hoće li takva praksa uskoro zaživjeti i u Hrvatskoj?

U jeku poremećaja u opskrbi i poskupljenja zbog ekonomičnosti, ali i reduciranja otpada te klimatskih ciljeva, mnogi supermarketi na Zapadu, prvenstveno u SAD-u i Britaniji, odlučili su zbog neupućenih kupaca izmijeniti sadržaj etikete na hrani. Uobičajenu oznaku 'najbolje (upotrijebiti) do', s datumom do kojeg je najbolje iskoristiti namirnicu, zamijenio je natpis: 'Bez datuma; pomaže reducirati otpad'. Tako su u Tescu sada označene mandarine, jabuke, krumpir, rajčice, agrumi, luk... Istu praksu uveli su i Waitrose, Sainsbury’s i Marks & Spencer.

'Znamo da bi neke kupce mogla zbuniti razlika između datuma ‘upotrijebiti do' i ‘najbolje upotrijebiti do’, što može dovesti do toga da se savršeno jestivi predmeti nepotrebno bace. Uveli smo ovu promjenu na ambalaži za voće i povrće jer se te namirnice ponajviše bacaju', objasnio je Mark Little, voditelj odjela za otpad od hrane u Tescu, dodajući kako mnogi kupci kažu da svoje voće i povrće ionako procjenjuju prema izgledu, a ne prema označenom datumu.

Agencija Associated Press javlja da bi Europska unija do kraja godine mogla najaviti nova pravila označavanja hrane, pri čemu se razmatra potpuno ukidanje oznake 'najbolje upotrijebiti do'.

Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede podsjećaju da je obveza označavanja roka trajanja hrane, odnosno datuma minimalne trajnosti ili 'upotrijebiti do', regulirana europskom Uredbom o informiranju potrošača o hrani iz 2011. godine. Navod 'upotrijebiti do' koristi se za lako kvarljivu hranu (mliječni proizvodi, svježe meso, riba i dr.) i poslije navedenog datuma hrana se više ne smije konzumirati jer nije sigurna, dok se navodima 'najbolje upotrijebiti do' ili 'najbolje upotrijebiti do kraja' označavaju npr. tjestenina, riža, kava, konditorski proizvodi itd., s tim da se poslije tog datuma hrana može i dalje konzumirati vodeći računa o tome da je pravilno čuvana i da pakiranje nije oštećeno - iako joj mogu biti promijenjeni kvaliteta, okus, miris i tekstura.

Milijuni tona nepotrebno bačene hrane

U cilju smanjenja bacanja i nastajanja otpada od hrane koji su povezani s označavanjem roka trajanja, na razini Europske unije poduzimaju se brojne aktivnosti, poručuju iz Ministarstva, dodajući da je Strategijom od polja do stola iz 2020. godine predviđena revizija navedene uredbe s ciljem poboljšanja formata, vizualne prezentacije i terminologije označavanja roka trajanja kako bi se postojeći navodi bolje razlikovali i kako bi se potrošačima olakšalo njihovo razumijevanje. Naime studija Europske komisije iz 2018. godine pokazala je da se 10 posto od 88 milijuna tona ukupno bačene hrane u Europskoj uniji baca zbog nerazumijevanja potrošača između oznaka 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do'.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Ministarstvo poljoprivrede

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) podsjećaju da je temeljem lanjskog istraživanja Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zaključeno da je svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku bacio 71 kilogram hrane godišnje, pri čemu je najviše otpada nastalo u kućanstvima. U njima se godišnje baci 216.345 tona hrane (53,6 kg po stanovniku), od čega se 86.726 tona (21,5 kg po stanovniku) odnosi na jestivi dio, odnosno na hranu čije se bacanje moglo izbjeći.

Kao najčešći razlog bacanja navedeni su prevelika količina kupljene i pripremljene hrane (52 posto) te istek roka trajanja (37 posto). Iako još nije poznato kako će u konačnici izgledati novi sustav označavanja hrane na razini Europske unije, iz HAPIH-a navode da bi bolje razumijevanje oznaka rokova trajanja hrane vjerojatno dovelo i do smanjenja bačenih količina.

Europska komisija lani je provela istraživanje o tome kako potrošači razumiju i koriste datume te ispitala nove načine označavanja roka trajanja hrane kako bi se identificirale opcije koje zadovoljavaju potrošača, a istovremeno ne dovode u pitanje sigurnost hrane. Na zahtjev EK, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) već je izradila Smjernice za označavanje roka trajanja koje su namijenjene subjektima u poslovanju s hranom.

Prema sadašnjim informacijama, prijedlog izmjene označavanja roka trajanja na hrani Europska komisija će dati početkom 2023. godine.

Ocat, šećer, sol... već sada ne moraju imati rok trajanja

'Razmatra se nekoliko opcija, uključujući proširivanje popisa hrane koja ne mora biti označena navodom 'najbolje upotrijebiti do'. Primjerice ocat, šećer, sol i dr. već sada ne moraju imati rok trajanja. Sjedeća opcija je ukinuti oznaku 'najbolje upotrijebiti do', gdje bi onda hrana bila označena rokom trajanja samo u slučajevima kada nakon isteka tog roka ne bi bila sigurna za konzumaciju. Kao posljednja i vjerojatno najizglednija opcija ističe se revizija načina prezentacije oznaka roka trajanja, na način da bude jasnija razlika između oznake 'najbolje upotrijebiti do' i 'upotrijebiti do'', otkrivaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Međutim rasprave među državama članicama o izmjenama zakonodavstva na razini EU-a tek slijede, a do tada su na snazi postojeći način označavanja propisani Uredbom o informiranju potrošača o hrani. Stoga je potrebno naglasiti da samoinicijativno uklanjanje navoda 'najbolje upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do kraja' od strane subjekata u poslovanju s hranom nije u skladu s propisanim pravilima.

Kako su ti subjekti odgovorni za odabir načina označavanja roka trajanja i određivanja datuma roka trajanja, a u cilju smanjenja bacanja i nastajanja otpada od hrane, Ministarstvo poljoprivrede priprema nacionalni Vodič sa smjernicama za pravilan odabir načina označavanja i određivanje datuma. Provode se i kampanje za potrošače kako bi se pojasnile razlike između oznaka rokova trajanja, uključujući emitiranje edukativnih videomaterijala.

U međuvremenu, britanski regulatori očekuju da će ih Tesco upoznati s reakcijom kupaca, a od ključne važnosti bit će jasnoća savjeta o skladištenju na pakiranju. Napominju da je kod svih svježih proizvoda ključno odgovarajuće skladištenje, prvenstveno u hladnjak, kako bi kupac mogao duže koristiti hranu.

Studijom Nacionalne federacije ženskih instituta (NFWI) u Britaniji utvrđeno je da manje od polovice ispitanika razumije značenje oznake 'najbolje upotrijebiti do'. Međutim više od 70 posto anketiranih ispravno je identificiralo značenje oznake 'upotrijebiti do', obavezne za svu hranu s rizikom po zdravlje ako se jede nakon određenog datuma.