Premda bi ih po Planu gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine trebao imati najmanje šest, Split je zasad uredio tek jedno reciklažno dvorište u krugu odlagališta Karepovac, a trenutno je u fazi izgradnje još jedno, u rubnom istočnom području Orišac. Preostala četiri su u različitim fazama pripreme osnovne dokumentacije, no izvjesno je da će nastupiti kraj važenja Plana gospodarenja otpadom, a neće biti ostvareno ni ono što je Split trebao imati na početku ovog razdoblja.

Posebna priča su kompostana i sortirnica, kojih drugi najveći grad u državi također nema, pa rezultat u odvojenom skupljanju otpada malo koga može iznenaditi. Optimisti će ipak pronaći utjehu u činjenici da je u odnosu na 2018. godinu količina povećana za preko pedeset posto, ali realisti će upozoriti da se radi o rastu s 2,39 na 3,74 posto.

Tragično loši splitski rezultati

Kompletna Hrvatska u prošloj godini zabilježila je stanovit napredak, pa je narasla s 10,76 na 19,71 posto, no samo 22 od 557 jedinica lokalne samouprave doseglo je postavljeni cilj od 50 posto, pri čemu vrh drže jedinice iz Međimurske i Primorsko-goranske županije. Od većih gradova Osijek je na 28,67 posto, Zagreb na 17,18 posto, a Rijeka na 16,32 posto, dok dno tablice drži desetak općina i gradova iz Splitsko-dalmatinske županije, u kojima je odvojeno prikupljeno točno - nula posto otpada.

Zanimljivo jest da uvjerljivo najbolje rezultate u ovoj županiji imaju gradovi Hvar i Omiš, jedni od iznimno rijetkih u kojima na vlasti nije HDZ.

Tragično loši splitski rezultati svakako imaju veze sa 'zelenim otocima' koji se iznimno sporo pojavljuju na gradskim ulicama, a pogotovo s nepostojećim reciklažnim dvorištima, čijoj se izgradnji očigledno pristupa vrlo ležerno. Istovremeno, natječaj za europsko financiranje otvoren je do trenutka kada se zatraže ukupno alocirana sredstva, pa postoji realna opasnost da aljkavost gradske uprave na koncu nepotrebno plate gradski porezni obveznici.

Tportal je još uoči parlamentarnih izbora od Grada Splita zatražio odgovor na niz pitanja na ovu temu, no oni su pristigli neposredno nakon njih, s pet dana zakašnjenja u odnosu na obećanje. Potvrđeno je da europsko sufinanciranje nije zatraženo za reciklažno dvorište koje se trenutno gradi jer je u trenutku objave natječaja već bio dovršen proces odabira izvođača. Dva dvorišta koja su nešto bliže realizaciji, kažu, 'pokušat će se prijaviti u najkraćem mogućem roku'. Za sve je, kako je rečeno tportalu, zadužena Služba za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima - no nije udovoljeno zahtjevu da se dostave konkretna imena službenika koji na ovaj način pristupaju svojim zadacima.

Apsurd: Sami sebi dali odbijenicu

Jedno od budućih reciklažnih dvorišta nalazi se u četvrti Kopilica, a priča oko njega dosta je ilustrativna za cijelu situaciju: Grad Split najprije je sam od sebe koncem 2018. godine zatražio građevinsku dozvolu, no sam sebi odgovorio je negativno jer da zemljište uopće nije gradsko, nego državno, pa je idućih godinu i pol proveo kako bi ga prenio u svoje vlasništvo i nekako se uknjižio. Sada je zaključio da 'zbog proteka vremena i promijenjenih okolnosti koje su se u međuvremenu dogodile' treba prilagoditi glavni projekt, pa će to učiniti prije nego što ponovno sam od sebe zatraži dozvolu.

Upravo nevjerojatnom slijedu događaja treba pridodati podatak da je na svojoj stranici na Facebooku Grad Split objavio da je dozvola za ovo reciklažno dvorište 'u postupku izdavanja', dok u njegovom vlastitom Planu nabave na web stranici stoji da je tek 'naručena nabava izmjene tehničke dokumentacije'.

U odgovoru tportalu splitske gradske službe tvrde da je 'pri kraju postupak izrade projektne dokumentacije' za dvorište u četvrti Pujanke, dok za ona na Sirobuji i TTTS-u treba riješiti imovinske probleme oko pristupnih putova, a potom i mijenjati Plan gospodarenja otpadom. Ova dva neće se izgraditi prije 2021. godine.

Radna skupina radi od 2018.

Bizarno loše splitsko gospodarenje otpadom ipak vrijedi garnirati zgodnim podatkom da je još u prosincu 2018. godine u gradskoj upravi osnovana posebna radna skupina kojoj je cilj upravo pratiti kako se provodi Plan gospodarenja otpadom, odnosno kako se grade reciklažna dvorišta i koliko se brzo Split približava postavljenom cilju o 50 posto odvojenog otpada. Skupinu čini desetak stalnih i vanjskih članova, a među njima najveći dio odnosi se na zaposlenike Grada Splita, koji se po tvrdnji gradske uprave sastaju 'na dnevnoj i tjednoj bazi, a svakih dva do tri mjeseca u proširenom sastavu'. Njima žurbe nema jer, kakvi god rezultati oko otpada bili, pripada im dodatna mjesečna zarada od 500 kuna.