Rast izvoza jedan je od pet ključnih ciljeva Vlade, a u sljedeće dvije godine cilj je rast izvoza za 30 posto, poručio je Orešković, našalivši se kako se osjeća kao da ima deja vu i da je već prije bio na konvenciji.

'Svi pokazatelji za prvi kvartal su pozitivni - rastu industrijska proizvodnja, investicije i zaposlenost. Vjerujemo da ćemo taj trend održati do kraja godine te ubrzati', kazao je Orešković.

'Cilj ove Vlade je da ubrza gospodarski rast na iznad 2,5 posto, na tri i više posto i da učini taj rast održivim. U tom poslu ključna uloga pripada izvoznicima, onima koji su dokazali da se mogu natjecati na globalnom tržištu', poručio je premijer Orešković.

U programu reformi, poručio je premijer, ima niz mjera koje bi trebale olakšati poslovanje, pa i izvoznicima.

'Smanjenje parafiskalnih nameta, olakšavanje poslovanja, restrukturiranje javnih kompanija, fond za srednje i male poduzetnike, pametna specijalizacija, reforme poreznog sustava, liberalizacija tržišta i usluga', rekao je premijer.

Osvrnuo se i na središnju temu ovogodišnje konvencije HIZ-a 'Digitalna ekonomija kao preduvjet rasta hrvatskog izvoza', rekavši da prema nedavnom izvješću EK samo 2 posto kompanija u EU koristi potencijal koji pruža digitalna ekonomija, te da Europa na tom području zaostaje za SAD-om.

'Te inovacije radikalno mijenjaju uvjete svakodnevnog rada, ali tu se ne radi samo o inovacijama, već o novim mogućnostima u prijenosu znanja i pristupu međunarodnim tržštima. Moramo biti u tijeku brzih promjena. Tvrtkama koje se ne prilagode na vrijeme, prijeti stagnacija i pad poslovanja', zaključio je Orešković.

Najinovativniji izvoznik u 2015. je AD Plastik, najbolji mali izvoznik Nanobit, a najbolji srednji izvoznik Industrius.

Za osiguranje gospodarskog rasta potrebno je snažno jačanje uvoza, poručio je na početku konvencije predsjednik Udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago.

'Odnos uvoza i izvoza u Hrvatskoj u 2015. je poražavajući. Hrvatska je uvezla preko 140 milijardi kuna, a izvezla tek nešto više od 87 milijardi kuna roba i usluga', poručio je Bago.

Kazao je kako imamo pozitivne efekte u drvnoj industriji i brodogradnji dok farmaceutika smanjuje svoj negativni saldo.

'Sjajni rezultati Plive nisu rezultat uspješne privatizacije, nego Teve i radnika Plive jer znamo da Teva nije bila prvi vlasnik, nego je prije bilo nekih poteškoća', rekao je Bago.

Požalio se Bago i kako je zbog jačanja kune izvoznicima pala dobit. 'Htjeli bismo da politika tečaja bude više transparentna', rekao je Bago.

Zatražio je Bago da se u program reformi uvede i program digitalizacije ekonomije i program jačanja izvoza, a osvrnuo se i na kurikulum.

'Smatramo da je u kurikulum vrlo važno uključiti informatičko obrazovanje odraslih, ali obavezno djece i mladih, obaveznu edukaciju mladih o poduzetništvu, i jačanje svijesti o identitetu kao preduvjetu uspjeha, jer identitet je na neki način drugi naziv za brand', kazao je Bago.

HIZ ove nagrade dodijeljuje devetu godinu zaredom, po najvažnijim izvoznim tržištima te 'novim' tržištima za hrvatske tvrtke, pa je tako 'Zlatni ključ' za rastuća tržišta, odnosno najboljeg izvoznika u Rusku federaciju dobila splitska tvrtka Adria Winch, a za tržište sjeverne, srednje i južen Amerike, odnosno u Kanadu tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli.

Najbolji izvoznik u afričke zemlje, odnosno u Egipat je MIV - Metalska industrija Varaždin, a tržišta Azije i Pacifika, odnosno Tursku županjska tvrtka Same Deutz-Fahr Žetelice.

U Nizizemsku je lani najbolji izvoznik bio ACG Lukaps iz Ludbrega, u SAD karlovački HS Produkt, u Francusku AD Plastik, a Mađarsku Feroimpex automobilska tehnika iz Bregane.

'Zlatni ključ' za najboljeg izvoznika u Srbiju dobila je Saponia, u Austriju Ivančica, a BiH Podravka, dok je kao najbolji izvoznik u Njemačku u 2015. nagrađena tvrtka Vivera. LTH Metalni lijev iz Benkovca nagrađen je za izvoz u Sloveniju, a Rockwoll Adriatic za izvoz na najvažnije vanjskotrgovinsko tržište za hrvatske proizvode, Italiju.