Premijer je 17. lipnja na aktualnom satu parlamenta objasnio da je jedini razlog zašto zakon nije već u saborskoj proceduri to što se vodeći stručnjaci i vodeći pravni stručnjaci u Hrvatskoj ne mogu dogovoriti i objavio da im Vlada daje još jedna rok jer će zakon u proceduru do kraja 2008. No, to se nije dogodilo. Još krajem studenoga glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun potvrdio je da će se premijerovo obećanje realizirati i da će zakon, koji je četiri godine obećavala i Račanova Vlada, konačno u saborsku proceduru, piše Novi list.

Što je zapelo i hoće li Sanader morati odrediti novi rok, u Vladi se jučer nije moglo doznati. Mehun objašnjava kako je Zakonski prijedlog poslan Europskoj komisiji na usuglašavanje i zato još nije u proceduri. Resorni ministar turizma Damir Bajs kaže da je riječ o iznimno složenim pravnim rješenjima, na što je i premijer upozorio, ali da se na zakonu radi intenzivno, da se daleko odmaklo, i da se nadao skoroj raspravi na Vladi. O detaljima zakona ne želi još govoriti, ali ističe da je važno da nitko ne dobije dio zemljišta i da zakon negativno ne utječe na hrvatski turizam.

Neslužbeno se doznaje kako se u sadašnjoj verziji zakona i dalje inzistira na tome da je turističko zemljište, (riječ je o sto milijuna četvornih metra), od nacionalnog interesa, pa će tako ostati u vlasništvu države i dijel om lokalnih vlasti. Zemljište na kojem su izgrađeni hoteli moći će kupiti tvrtke koje su vlasnici hotela.

Time će im se omogućiti obnova ili dogradnja jer bez jasnih vlasničkih odnosa ne mogu krenuti u radove. Za ostatak zemljišta moći će tražiti koncesiju, a država će im omogućiti i pravo građenja. Polovica prihoda od prodaje i koncesije, otkrivaju naši izvori, trebala bi pripasti Fondu za naknadu oduzete imovine, dok će ostatak dijeliti država, lokalne i regionalne vlasti u jednakim dijelovima.

U sadašnjoj varijanti propisano je i da se sredstva iz lokalnih i državnog proračuna moraju koristiti namjenski za razvoj turizma. Nitko zasad ne želi govoriti koliki se prihodi očekuju, ali nekoliko sugovornika Novog lista iz Vlade vjeruje kako se može raditi o stotinama milijuna kuna godišnje. Zakon u jednom dijelu ostavlja mogućnost povrata zemljišta bivšim vlasnicima kojima je ono oduzeto nakon Drugog svjetskog rata, ali samo tamo gdje to zemljište nije u nekoj od gospodarskih funkcija.

Jednako kao i zakon o turističkom zemljištu, prošlo je i premijerovo obećanje da će ukinuti Fond za privatizaciju nakon akcije Maestro u lipnju 2007. godine, kada su zbog sumnje u korupciju i kriminal uhićena trojica potpredsjednika HFP-a, te da će promijeniti zakon o privatizaciji. Iako je Ministarstvo gospodarstva zajedno s čelnim ljudima HFP-a pripremilo nekoliko verzija novog ustroja Fonda, zasad nitko ni u Vladi, ni u Ministarstvu ne može reći kad bi ti prijedlozi mogli na Vladu. Kao i na zakon o turističkom zemljištu, i na promjene zakona o privatizaciji čeka se od početka 2000. godine.