Janeković je pripadala generaciji novinara koja se afirmirala i stekla ugled u bivšoj državi. Godinama je radila kao inozemni dopisnik za kuću "Vjesnik", ponajviše kao specijalni izvjestitelj s raznih međunarodnih događaja, s kriznih područja i iz zemalja na svim kontinentima. Bila je i predsjednica Društva novinara Hrvatske, istaknuli su iz HND-a.

Sućut obitelji izrazio je i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji je pritom istaknuo kako se HND s tugom oprašta od svoje nekadašnje predsjednice i najstarije članice Društva.

"Dara Janeković će ostati zapamćena kao jedna od najvažnijih osoba u povijesti Hrvatskog novinarskog društva i hvala joj na svemu što je napravila", istaknuo je Zovko.

Dara Janeković je rođena 1. prosinca 1924. godine u Stepanovićevu kraj Novoga Sada, studirala je pravo u Beogradu i Zagrebu. Bila je sudionica antifašističke borbe tijekom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945. kada se i počela baviti novinarstvom uređujući listove Pionir i Omladinski borac.

"Nakon rata radila na Radiju Jugoslavija u Beogradu do 1953., kada je prešla u Vjesnik, gdje je radila kao zamjenica glavnog urednika Vjesnika (1953–54) te kao urednica i zamjenica glavnog urednika VUS-a", stoji u priopćenju.

Bila je i stalna izvjestiteljica Vjesnikovih izdanja iz Francuske i zemalja Beneluxa, te iz sjeverne Afrike, sa sjedištem u Alžiru.

Pisala o međunarodnim zbivanjima i intervjuirala mnogobrojne svjetske političare, umjetnike i druge uglednike: S. Bandaranaike, I. Gandhija, Norodoma Sihanuka, Deng Xiaopinga, Zhu Enlaia, A. Sadata, M. Gadafija, A. Ben Belu, K. Waldheima, J., S. de Beauvoir, M. Krležu.

Najviše, čak tri puta, je intervjuirala Josipa Broza Tita te Yassera Arafata.

Predsjednica Društva novinara Hrvatske bila je od 1972. do 1977., a velike zasluge pripadaju joj je za povrat zgrade Novinarskog doma Društvu.

Dara Janeković borila se za bolji status novinara i više slobode. Tada je bila pokrenuta inicijativa da se novinarima prizna beneficirani radni staž, na osnovu istraživanja koja su pokazala da je život novinara, nakon rudara, najkraći, što ipak nije zaživjelo, istaknuli su iz HND-a.

Dobitnica je Međunarodne nagrade za reportažu za reportažu o podijeljenoj Koreji pod nazivom "Zaboravljena trideset i osma paralela", a nagrađena je i Zlatnim perom 1972., nagradom "Otokar Keršovani" Društva novinara Hrvatske za životno djelo te nagradom "Moše Pijade" za životno djelo Saveza novinara Jugoslavije.

Nakon uspješne dopisničke karijere posvetila se pisanju knjiga, objavila je knjige Veliki mir, Jošuini nasljednici, Kad mora uzavriju, Deveto nebo i Susreti s poviješću.