Predstojnica katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Dubravka Hrabar ocijenila je odluku Ustavnog suda o suspenziji Obiteljskog zakona očekivanom jer su na protuustavnost tog zakona još od javne rasprave početkom prošle godine, pa do stupanja na snagu 1. rujna, upozoravali stručnjaci, suci, odvjetnici i mnoge nevladine udruge koje skrbe o zaštiti žena i djece.
Hrabar navodi kako su novom Obiteljskom zakonu presudili brojni prigovori, i to ne na pet ili deset njegovih odredaba, već na gotovo cjelokupni sadržaj. Novi zakon je neprimjenjiv, a to su ocijenili i odvjetnici i suci u samo četiri mjeseca prakse, rekla je za Hinu. Stoga mi je vrlo drago da je Ustavni sud, temeljito proučivši sve prigovore, odlučio suspendirati Obiteljski zakon. To će dobro doći prvenstveno građanima, zatim sucima i odvjetnicima, kao i studentima prava koji se više nisu mogli snalaziti što učiti, kaže Hrabar koja je i sama bila vrlo kritična prema novom zakonu.
Od samog je početka, već u javnoj raspravi o novom Obiteljskom zakonu, bilo puno prigovora, podsjeća i sutkinja za mladež zagrebačkog Županjskog suda Lana Peto Kujundžić ističući da su pojedine zakonske odredbe nejasne čak i stručnjacima. Zakon treba biti pisan za građane, da ga što više ljudi razumije, za sve koji sudjeluju u postupcima. Novi je zakon opširan, a stručnjaci za prava djece misle da bi se za to područje mogao donijeti poseban zakon, istaknula je.
Ocijenila je da će zbog suspenzije novog i ponovne primjene starog Obiteljskog zakona biti dosta lutanja u sudskim postupcima koji su u tijeku. Odvjetnica Ines Bojić, koja je zajedno s nekoliko drugih odvjetnica podnijela zahtjev za ocjenom ustavnosti, tvrdi da cijeli sustav nije bio spreman na primjenu tog zakona. 'Obiteljski zakon jedan je od najvažnijih zakona u našem pravnom sustavu koji nije bio spreman za primjenu tog zakona. Puno instituta u trenutku kada je zakon donesen još nisu niti postojali u praksi', istaknula je Bojić.
Naročito je istaknula primjer instituta posebnog skrbnika za koji su, dodala je, u međuvremenu doneseni pravilnici i ustanovljeno posebno skrbništvo. Vezano uz njihov prijedlog ocjene ustavnosti, rekla je kako je jedan od prigovora bio na sam proces donošenja zakona jer nisu bili uključeni svi akteri. Između ostalih, prigovor je bio da se predlagatelj pozivao na praksu Europskog suda. 'Preduvjet za poštivanje prakse Europskog suda nije izmjena zakona već edukacija praktičara', naglasila je.
Smatrali su i da se načelo sporazumijevanja u obiteljskim odnosima nameće akterima u procesima te da se ne vodi računa da mi kao sustav nismo naučili na mirno rješavanje sporova. 'U tom smislu smo sustav trebali pripremati prevencijom i edukacijom', dodaje Bojić. Među prigovorima su bile i pojedinačne odredbe, poput nemogućnosti da se prizna majčinstvo i pokrenu postupci, što je postojalo po starom zakonu. Puno se ljudi žalilo zbog neustavnosti odredaba i prije nego što je zakon stupio na snagu, želeći spriječiti moguće negativne učinke i kaos koji bi mogao nastati u pravnom sustavu, kaže Bojić.
Na čelu radne skupine koja je izradila novi Obiteljski zakon i koja ga je branila dobrom praksom razvijenih europskih zemalja bila je docentica i predstojnica Katedre iz obiteljskog prava Pravnog fakulteta u Osijeku Branka Rešetar. Ustavni sud u ponedjeljak je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona, te se do donošenja konačne odluke privremeno obustavlja njegova primjena, odnosno izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi tog zakona, donesenog u lipnju 2014. godine. Do donošenja konačne odluke Ustavnog suda primjenjuje se stari Obiteljski zakon iz 2003.
