Nakon obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Hrvatskom saboru, Hasanbegović je rekao kako je Zoran Milanović poslije ukidanja saborskog pokroviteljstva nad Bleiburgom i verbalnog ideološkog rata koji je začeo, sada kada mu se vraća kao bumerang, lakonski zaključio kako je priča o UDBA-i završena, 'ali ja mogu reći da nije završena, nego je tek počela'.

'Nažalost, ne da Hrvatska nije dosegla visoku razinu borbe protiv totalitarnih režima, nego smo u protekle četiri godine prisustvovali procesu pokušaja restauracije i rehabilitacije zločina jugoslavenskog komunističkog terora', istaknuo je Hasanbegović.

Ministarstvo kulture je na mrežnim stranicama objavilo izvornu integralnu verziju teksta Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, kazao je Hasanbegović napominjući da se u njoj u taksativno nabrajaju obveze zemalja članica EU-a i onih koji žele pristupiti Uniji. Dodaje kako je dovoljno usporediti te obveze s onim što danas imamo u Hrvatskoj, kako bi uočilo da smo daleko od iskrenog i cjelovitog suočavanja s prošlošću.

Odgovarajući na pitanje je li primijetio i pokušaje rehabilitacije ustaškog režima, Hasanbegović je rekao da se tu radi o marginalnim ekscesnim pojavama koje imaju obilježja društvene patologije.

'To su marginalni ekscesi, dok s druge strane postoji sistemska rehabilitacija jugoslavenskog komunizma, iza kojega su stajale utjecajne društvene i državne elite. Kruna svega je, bez presedana, slučaj Lex Perković koji je upravo u kontekstu svih ovih rezolucija dobio svoj logičan ishod u presudi minhenskog suda kojim je njemačko pravosuđe zadalo moralni i pravnopolitički udarac tadašnjim akterima hrvatske politike - Ivi Josipoviću, Zoranu Milanoviću i SDP-u koji je pravni i stvarni sljednik Komunističke partije', rekao je.

Hasanbegović kaže da rezolucija Europskog parlamenta traži od svih komunističkih i postkomunističkih stranaka da se cjelovito suoče s prošlošću, jasno i nedvosmisleno osude zločine komunizma te ponovno preispitaju vlastitu i povijest komunističke vladavine.

Na pitanje koliko se osjeća odgovornim što se sve to ponavlja, ustvrdio je da se i prije nego što je ušao u politiku, kao i sada, jasno borio da se državne vlasti suoče s komunističkom prošlošću. 'Da se dekonstruira 'duboka država' koja je, što se vidjelo u slučaju Lex Perković, bila sposobna instrumentalizirati ustanove Hrvatske kako bi zaštitila svoje partikularne interese i po cijenu međunarodne kompromitacije ugleda Hrvatske', kazao je Hasanbegović.