Proces pridruživanja Europskoj uniji pozitivno je utjecao na odnos organizacija civilnog društva i javnog sektora te je u četvrtini slučajeva došlo do neznatnog poboljšanja dok 18,6 posto ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje, smatra da se odnos značajno poboljšao. Pokazuje to anketa među predstavnicima organizacija civilnog društva provedena kao dio istraživanja 'Uloga hrvatskih organizacija civilnog društva (OCD) u procesu pridruživanja EU'
Također, u gotovo 50 posto slučajeva ispitanici koji su odgovorili na pitanja smatraju da je proces pridruživanja pozitivno utjecao na kvalitetu partnerstva organizacija civilnog društva s ostalim institucijama kroz poboljšanje međusobnih odnosa, a i u gotovo 46 posto slučajeva nastavili su surađivati nakon početnog partnerstva u pretpristupnom procesu.
Istraživanje će biti predstavljeno na međunarodnoj konferenciji 'Transformacije civilnog društva na putu prema Europskoj uniji' koja se održava od 17. do 19. travnja u Zagrebu, u organizaciji Ureda Tehničke pomoći organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj (TACSO) u Hrvatskoj i u suradnji s uredima Tehničke pomoći u drugim zemljama korisnicama pretpristupne pomoći Europske unije.
Konferenciju će 17. travnja otvoriti prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i izaslanica predsjednika Republike Zrinka Vrabec Mojzeš te šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren i šef odjela za regionalne programe i suradnju pri Općoj upravi za proširenje Europske komisije Nicola Bertolini
Na dvodnevnom skupu sudionici će čuti iskustva i izazove s kojima se organizacije civilnog društva u zemljama zapadnog Balkana i Turske susreću tijekom procesa pristupanja Europskoj uniji, a bit će predstavljene i promjene kroz koje su organizacije civilnog društva, kao i drugi akteri povezani s njima, prošle tijekom tog procesa. Istaknut će se mogućnosti prijenosa iskustava hrvatskih organizacija civilnog društva kako bi stečenim znanjem pomogli organizacijama civilnog društva u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj u pristupnom procesu
'Hrvatska se vrlo često navodi kao primjer kojeg treba slijediti kada je riječ o stvaranju okruženja za razvoj civilnog društva, no na konferenciji se želimo kritički osvrnuti na taj takozvani 'hrvatski model' s obzirom na naše pristupanje EU te na njegovu primjenjivost na druge IPA zemlje. Organizacije civilnog društva iznimno su važne u procesu europskih integracija jer mogu pomoći u ubrzavanju reformi, predstavljaju široku publiku i specifična područja interesa. Upravo zato preporuke koje ćemo donijeti na kraju konferencije usmjerene su prema Općoj upravi za proširenje Europske komisije i Vladama zemalja zapadnog Balkana i Turske, uz organizacije civilnog društva u toj regiji', istaknula je Aida Bagić, voditeljica TACSO ureda u Hrvatskoj.
Na konferenciji će sudjelovati predstavnici organizacija civilnog društva iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Cme Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Srbije i Turske, kao i gosti iz zemalja Europske unije.
Sadržaj konferencije usmjeren je kako bi potaknuo dijalog o temama o kojima se ne razgovara često te će primjerice Indraneel Sircar iz Velike Britanije govoriti o utjecaju donatora na razvoj organizacija civilnog društva i nasljeđu koje donatori ostavljaju u zemljama u kojima djeluju. Zahvaljujući bogatom istraživačkom iskustvu u regiji Natasha Wunsch iz Njemačke govorit će o ulozi organizacija civilnog društva u EU pretpristupnom procesu, te interakciji organizacija civilnog društva i EU dionika u Bruxellesu. O razvoju hrvatskog aktivizma u posljednjih dvadeset godina govorit će Paul Stubbs, dok će Meric Ozgunes iz Turske potražiti odgovore na pitanja o tome kakvu ulogu ima EU u promicanju manjinskih prava i kulture u Turskoj.
Christine Bedoya Mendoza prezentirat će mogućnosti međunarodne razvojne suradnje u povezivanju zemalja zapadnog Balkana i Turske sa zemljama EU. Iskustva će podijeliti i stručnjaci iz Poljske, Bugarske, Mađarske i Rumunjske.
