Nova etapa u zasad neizglednom rješavanju krize u Siriji održava se danas u Parizu, pod nazivom konferencija Prijatelja Sirije. Službeni cilj konferencije, koja se održava treći put i na kojoj sudjeluje stotinjak zemalja, a kojom predsjedava francuski predsjednik François Hollande, jest pokazati 'snažnu međunarodnu mobilizaciju u vidu tranzicije političke moći u Siriji i smjenjivanja predsjednika Bašara al-Asada'. No i ovaj sastanak na vrhu, na kojem će zemlje mahom predstavljati ministri vanjskih poslova, odvija se u pozadini nerazriješenih sukoba unutar UN-ovog Vijeća sigurnosti
Kina i Rusija tako neće sudjelovati na forumu, čime se otklanja mogućnost najavljivane vojne intervencije pod pokroviteljstvom UN-a. SAD, nekoliko europskih zemalja, kao što su Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija, i članice Arapske lige, Katar i Saudijska Arabija, imaju stoga zasad suženi dijapazon djelovanja. Uz deklarativnu osudu 'aktualnog represivnog sirijskog režima', konferencija bi, prema riječima francuskog ministra vanjskih poslova Laurenta Fabiusa, mogla izglasati 'proširenje sankcija' te eventualnu opskrbu sirijskoj opoziciji te podršku humanitarnoj mreži.
Posvemašnjoj neusuglašenosti u međunarodnim odnosima pridonijela je i svježa glasina o prebjegu na stranu opozicije generala Manafa Tlassa. Laurent Fabius potvrdio je pak da odbjegli general na putu za Pariz u kojem stanuje njegov otac Mustafa Tlass, bivši ministar obrane.
Hollande je pak precizirao pet glavnih točaka za konferenciju: odbijanje nekažnjivosti za počinjene zločine, efikasna provedba ekonomskih i financijskih sankcija, jačanje potpore opoziciji kroz opskrbu svim sredstvima, posebice komunikacijskim, organizacija učinkovite humanitarne pomoći, obećanje o pomoći za rekonstrukciju zemlje. Jednako tako, izrazio je i sigurnost u ciljeve konferencije : 'Ulog je požuriti trenutak tranzicije jer režim neće izdržati. Njegov pad je neumitan. Demokratske snage nadolaze, što prije, to bolje.'
U trenutnim okolnostima, zemlje članice nastoje prebaciti dobar dio odgovornosti na Vijeće sigurnosti koje do 20. srpnja mora odlučiti o budućnosti nadzorne misije u Siriji, kojoj je cilj nadzirati prekid vatre. Dok se Rusija i Kina zalažu za održavanje misije u aktualnom sastavu na sirijskom tlu, ostale članice Vijeća sigurnosti drže da takva misija nema svrhu budući da do prekida vatre nije došlo. Sirijska opozicija, također prisutna na konferenciji, zatražila je humanitarne koridore te je, zajedno s ostalim sudionicima na forumu, zatražila usvajanje nove rezolucije unutar poglavlja 7 Povelje Ujedinjenih naroda, kojom se predviđaju sankcije i eventualna uporaba sile ako ih se ne bi poštovalo, no taj scenarij, s pravom veta Kine i Rusije, nema zasad posebnih izgleda.
U šesnaest mjeseci sukoba u Siriji, stradalo je 16.500 ljudi, mahom civila, izvještavaju udruge.
