Skupina sedam zemalja članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, poziva na tješnju suradnju sa zapadnim Balkanom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i ubrzanje pristupnog procesa s tim zemljama
Skupinu koja se naziva “prijatelji zapadnog Balkana” čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.
“Mi ‘prijatelji zapadnog Balkana’ imamo posebnu odgovornost da zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU-a i u potpori regiji na putu prema EU-u”, kaže se u non-paperu s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU-a upoznati prije sastanka u ponedjeljak u Bruxellesu.
vezane vijesti
“Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU-a da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama”, dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.
U non-paperu se navodi da je zapadni Balkan izložen “destabilizirajućim čimbenicima, poput malignog utjecaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija”.
Navodi se da EU treba dati novi poticaj za dublju suradnju u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i pojačati dijalog sa zemljama zapadnog Balkana.
“Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU-a, vjerujemo da bi pojačani dijalog pridonio da oni bolje razumiju pozicije EU-a. Pojačana suradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i u suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU-a i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima”, dodaje se u non-paperu.
U svrhu jačanja suradnje, sedam članica EU-a među ostalim predlaže da se ministri vanjskih poslova država zapadnog Balkana pozivaju na neformalne sastanke šefova diplomacija EU-a najmanje jednom u šest mjeseci, da se veleposlanici zapadnog Balkana pozivaju na sastanke Političko-sigurnosnog odbora EU-a takoeđer barem jednom u šest mjeseci.
Također se zauzimaju za jačanje suradnje u područjima kritične infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, kao i za daljnju potporu zemljama zapadnog Balkana u području obrane u okviru Europskog instrumenta za mir.
