Spomenuti datum podsjeća na siječanj 1991. kada su žene Zagreba pozvale svoje sugrađane da potpišu apel za mir, koji je upućen generalštabu JNA i vrhu ondašnje savezne države SFRJ. Apel je u samo dva dana potpisalo 64 tisuće Zagrepčana.

Bila je to prva javna mirotvorna inicijativa kojom je na ratnu prijetnju odgovoreno pozivom na mir i civilizirano ponašanje, podsjetila je Josipa Milas Matutinović, autentična predstavnica te inicijative, koja je 'majčinskim instinktom pokrenula lavinu u Zagrebu'.

'U tom tjeskobnom vremenu, majke čija su djeca bila vojnici u JNA apelirale su da se poštede životi njihove djece, da se ne dopusti prolijevanje krvi te da se političke probleme rješava dijalogom', rekla je Milas Matutinović.

I nakon 25 godina, smatra, treba podsjećati da Hrvatska nije željela rat, da je bila prisiljena braniti se. Kroz školske programe djecu bi, kaže, trebalo poučiti da su njihove majke i bake bile protiv rata te da je dijalog jedini mogući izbor.

Predsjednica Odbora Gordana Sobol (SDP) osobno podržava inicijativu Udruge te se nada da neće biti pokušaja njenog politiziranja. Smatra da je velik doprinos žena u Domovinskom ratu premalo vidljiv i vrednovan.

Rad inicijative Udruge hvali i Predrag Matić (SDP), koji kaže da ne treba zaboraviti ni rad Bedema ljubavi, Hrvatske pozadinske fronte i brojnih pojedinaca koji su se zauzimali da se rat izbjegne. Proglasi li se 18. siječnja Danom mirovnih inicijativa, u Saboru bi se toga dana mogla dodjeljivati priznanja ljudima koji su se zauzimali za mir, predlaže Matić.

Predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu Marija Slišković pohvalila se kako je Udruga uspjela izdati deset knjiga svjedočanstva, iako joj je 'proračun za 11 godina težak kao osmomjesečni proračun Documente'.