To je povećanje od 1,5 posto ili 17,6 milijuna kuna u odnosu na proračunske prihode i primitke 2021. godine. Predloženi rashodi i izdatci gradskog proračuna za sljedeću godinu su 1,202 milijarde kuna, a to je porast prema lanjskom iznosu za 1,9 posto, rekao je Filipović.

Ocijenio je da je predloženi proračun realan i održiv, u okvirima pandemije.

Razlika prihoda i rashoda je namijenjena pokriću manjka Grada Rijeke, a tako je planirano i u projekcijama proračuna za 2023. i 2024. godinu. Zbog smanjenja udjela iznosa iz europskih fondova u proračunu za investicije sljedećih godina, projekcije gradskog proračuna za 2023. su 1,05 milijardi, a za 2024. 973 milijuna kuna.

Sukladno predizbornom obećanju, planira se smanjenje prireza, istaknuo je gradonačelnik. U 2022. godini se planira smanjenje stope za jedan postotni bod, s 15 na 14 posto. U 2023. godini 13, a u 2024. godini 12 posto, sa ciljem da se u 2025. godini prirez smanji na ciljanih 10 posto.

U proračunu je ugrađen nastavak financiranja velikih projekata, poput kompleksa Benčić, gdje će se uređenje infrastrukture i javnih površina dovršiti sljedeće godine. Planira se nastavak gradnje POS-ovih stanova, ulaganje u komunalnu infrastrukturu poput sortirnice otpada u Mihačevoj dragi te poslovne zone Bodulovo. Povećat će se subvencije poduzetnicima te iznos za javne potrebe u sportu. Planirana su i povećana ulaganja u sustav odgoja i obrazovanja s povećanjem kapaciteta dječjih vrtića, naveo je Marko Filipović.

Gradskom vijeću se predlaže i proširenje urbane aglomeracije Rijeka na još četiri jedinice lokalne samouprave. Naime urbanu aglomeraciju Rijeka 2015. godine formirali su gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Opatija te općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo. Ovakav sastav aglomeracije vrijedio je u financijskom razdoblju 2016- do 2020. godine.

U međuvremenu su i grad Bakar te općine Jelenje, Matulji i Omišalj iskazali interes za priključenjem pa su i njihova predstavnička tijela potvrdila takve odluke.