Dok srbijanski ministar policije Nebojša Stefanović u dnevniku Radio-televizije Srbije (RTS) tvrdi kako je "sada situacija na Kosovu mirna", beogradski mediji stvaraju posve drukčiju sliku, izvješćujući o paljenju uvezene srpske robe na lomačama diljem Kosova, poskupljenju i nestašicama prehrambenih proizvoda iz Srbije.

"Poslije odluke Prištine da poveća porez na robu iz središnje Srbije na čak 100 posto, Albanci su palili srpsku robu po ulicama, kruh je poskupio na 59 dinara (50 eurocenti), vraćen je sav tisak iz Srbije, a bolnicama prijeti nestašica kisika", tvrdi beogradski "Kurir".

"Večernje novosti" pišu da je "Priština primjenila ekonomski rasizam", tvrde kako je nastao "kaos zbog paljenja srpske robe", te da su požare u Prištini "gasili vatrogasci".

Uz nadnaslov "Ekonomska 'Oluja'", provladine "Večernje novosti" na naslovnici prvog izdanja za petak 23. studenog donose glavni naslov "Srbima ne daju čak ni kisik", a sličnu poruku: "Priština blokirala i boce s kisikom za KBC u Mitrovici", s naslovnice šalje i državnom vrhu bliska "Politika".

"Večernje novosti" na prvoj stranici naglašavaju i ocjenu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da kosovski Albanci "hoće nemire za koje bi okrivili Beograd".

Direktor Ureda za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Marko Đurić za petak je u Kosovskoj Mitrovici najavio "gandhijevske prosvjede" Srba.

"Vlada Srbije radit će 24 sata sa Srbima na Kosovu na rješavanju problema", rekao je Đurić i dodao da se državni vrh na sastanku s predstavnicima kosovskih Srba u četvrtak u Beogradu dogovorio da "prva, mirna, 'gandhijevska' akcija u trajanju od jednog sata bude organizirana u petak".

Đurić je nakon sastanka predstavnika Srba s Kosova s predsjednikom Aleksandrom Vučićem ocijenio da "Priština provodi ekonomski pogrom nad Srbima" čiji je cilj "protjerivanje Srba sa Kosova i Metohije", te da je uvođenje stopostotnog povećanja pristojbi na robu iz Srbije "namicanje omče oko vrata svim Srbima na Kosovu i Metohiji".

Poslije sastanka s predstavnicima kosovskih Srba u Beogradu Vučić je poručio da je od sunarodnjaka na Kosovu zatražio da "postupaju mirno" i da"nitkog ne provociraju ili ugrožavaju", kako se ne bi našao povod za "prikazivanje Srba u zapadnim medijima kao huligana ili divljaka".

Beogradski mediji prenose i poruku kosovskog premijera Ramusha Haradinaja u prištinskim medijima da "dok Srbija ne prizna Kosovo, porez ne treba smanjivati".

Haradinaj je uputio i pismo najvišim dužnosnicima Zapada i EU-a, i poručio kako "Srbija i BiH podrivaju suverenitet Kosova", te da je "odluka o taksama bila neizbježna".

"Republika Kosovo već dugi niz godina pokazala je veliko strpljenje u suočavanju sa sve većim neprijateljstvom i provokacijama. Nametnute naknade su neizbježni rezultat takvih radnji", naveo je Haradinaj u pismu koje je uputio šefici eurodiplomacije Federici Mogherini.

Kosovo je 6. studenoga povećalo pristojbe za uvoz robe iz Srbije i BiH za 10 posto, a potom, unatoč pozivu EU da te mjere povuče, 21. studenog takse povećalo za 100 posto, obrazlažući ih kao protumjere na "surovu kampanju" Srbije protiv Kosova na međunarodnoj razini.

Beograd te mjere vidi kao odmazdu zbog glasovanja u Općoj skupštini Interpola na kojoj Kosovo nije dobilo dovoljan broj glasova za prijem u tu međunarodnu policijsku organizaciju. Beograd se protivi članstvu Kosova u Interpolu, a nedostatan broj glasova za prijem Kosova u Interpol vidi kao svoju "diplomatsku pobjedu" i "debakl" Prištine u nastojanju da ulaskom u Interpol "međunarodno dokaže" svoju državnost.

Dijalog Beograda i Prištine, koji je posljednjih mjeseci u zastoju i krizi, analitičari vide "klinički mrtvim" i s malo šansi da se uskoro obnovi jer Beograd svoj povratak za pregovarački stol uvjetuje povlačenjem odluka Prištine o povećanju pristojbi, dok Priština inzistira da EU "disciplinira Beograd" koji svojom kampanjom osporava državnost Kosova.