Hrvatska vlada uputila je prijedlog izmjena Zakona o HRT-u u saborsku proceduru 14. lipnja, a komentari Komisije i popratni dopis nose datum od 11. lipnja.

U komentarima na prijedlog izmjena zakona kaže se da je Zakon o HRT-u, 'koji je konsenzusom usvojen 2010. bio vrlo dobar, ali da je bilo problema u njegovoj primjeni'

'Novi prijedlog zakona, u pogledu jamstava za neovisnost, nešto je slabiji. Kako bi se u tom pogledu izbjegao bilo kakav korak natrag, hrvatske vlasti moraju ga razumno provoditi', kaže se u komentarima komisije.

Komisija navodi da se prijedlogom izmjena zakona uvodi funkcija glavnog ravnatelja s velikim ovlastima.

Komisija također navodi da je postupak imenovanja 'ponešto slab'.

'Umjesto glasovanja kvalificiranonm većinom, prijedlog izmjena zakona uvodi običnu većinu u parlamentu. Stoga politička stranka koja ima većinu u parlamentu može imenovati koga god hoće. Slično tome, parlament može lako smijeniti glavnog ravnatelja običnom većinom ako ne prihvati njegovo godišnje izviješće', kaže se u komentarima Komisije.

U popratnom dopisu izražava se zadovoljstvo činjenicom da je Komisija bila konzultirana oko izmjene zakona. 'Neovisnost javne radio-televizije pozorno je praćena tijekom pristupnih pregovora (u okviru političkih kriterija i u poglavlju 10 - Informacijsko društvo i mediji) i nastavit ćemo to činiti do pristupanja Hrvatske', kaže se u dokumentu.

U dopisu se također kaže da prijedlog izmjena zakona ne spada u pitanja koja su pokrivena europskom pravnom stečevinom u tom području, to jest direktivom o uslugama audiovizualnih medija te da to pitanje spada pod nacionalnu nadležnost. Dodaje se da postoji opširna stečevina Vijeća Europe o neovisnosti i funkcioniranju javnih medijskih servisa.

Komisija u svom dopisu preporučuje da se prije usvajanja zakona provede opširna javna rasprava i izražava nada da će hrvatska vlada uzeti u obzir provedenu javnu raspravu kako bi se osigurala najšira moguća javna potpora novom zakonu.