Bivši ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac posljednjih dana boravio je u Bavarskoj, gdje je dogovorio dolazak novog kontingenta njemačkih studenata na Medicinski fakultet u Splitu. Po povratku u Zagreb dočekala ga je vijest o već glasovitoj izjavi ministrice rada Nade Šikić o tome da 'ovolika količina visokoobrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj ni bilo gdje drugdje na svijetu nije potrebna' jer oni 'ionako nisu nositelji razvoja'
Primorac je isprva mislio da se radi o šali ili vicu, eventualno kakvoj spački News Bara, Sprdexa ili šaljivčina sličnog tipa. 'Čekajte, zbilja je to rekla? Nije šala? Pa to je nestvarno...', prva je reakcija bivšeg ministra koji nam je priznao da je na trenutak poželio da je njegov boravak u inozemstvu potrajao malo dulje.
'Dozvolite mi da još uvijek zadržim dozu nevjerice, apsolutno mi je nevjerojatno da se ovakva izjava može dati u 2016. u jednoj od članica Europske unije', nastavlja Primorac.
Ministrica Nada Šikić u utorak je bila prilično nedvosmislena kada je pred kamerama izgovorila da građani Hrvatske stvaraju problem jer pretjeruju u želji za znanjem i znanošću. Korektnosti radi, citirat ćemo cijelu njenu izjavu: 'Doista je problem da se jako velik broj (učenika) upisuje u gimnazije, u njima u principu ne stječete nikakvu kvalifikaciju i ona je preduvjet za visoko obrazovanje. Mi u ovom trenutku u Hrvatskoj stimuliramo visoko obrazovanje iako znamo da ono nije nositelj razvoja. Ta količina visokoobrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna, što ne znači da ne treba obrazovati ljude - ali to mora biti ciljano i u skladu s potrebama tržišta rada', kazala je ministrica Šikić za televiziju N1
Istup je protumačen kao konačan odmak od ideje o 'zemlji znanja' i priznanje da budućnost Hrvatske leži u slabo kvalificiranoj i jeftinoj radnoj snazi.
Dragan Primorac kao bivši ministar osjetio je potrebu nabrojati što je u njegovom jednom i pol mandatu na ovom polju učinjeno: proračun za znanost i obrazovanje udvostručen je sa sedam na 13,5 milijardi kuna, dramatično su povećane upisne kvote na svim sveučilištima, porastao je broj osoba s doktoratom, a broj studenata u, recimo, Splitu, doslovno je utrostručen. Ni to nije bilo dovoljno da se broj visokoobrazovanih potpuno dovede na europski prosjek, ali je značajno povećan bijedni postotak iz 2003., kada je samo sedam posto stanovništva imalo sveučilišni, a tri posto stručni studij.
'Apsolutni prioritet bio je podignuti broj visokoobrazovanih kako Hrvatska ne bi postala zemlja najamnih radnika nego ozbiljna i konkurentna članica Europske unije. Cilj je bio da mali narod poput hrvatskog ne nestane s relevantnih intelektualnih, znanstvenih i obrazovnih europskih i svjetskih mapa. Ovo što se događa jednostavno ne mogu shvatiti', rezigniran je Primorac.
