Za razliku od Donalda Trumpa, niti jedan europski čelnik nije zaprijetio da će deportirati 20 milijuna ljudi. Jedino možda Trumpu omiljeni Europljanin Viktor Orbán koristi tako oštru retoriku kad su u pitanju migranti. No EU i Trump trenutačno su puno sličnijeg stava prema migrantima nego što se to isprva čini, piše Politico.

Dok buja antiimigrantski sentiment u Europi, lideri su primorani iznaći nova i oštrija rješenja za velik priljev ilegalnih migranata, odnosno, kako se u EU-u to voli kazati – 'neregularnih migranata'. To podrazumijeva i prihvaćanje nekih sigurnosnih politika koje su donedavno bile tabu-tema na europskoj razini.

U desetak godina puno se toga promijenilo

'U Europi pušu novi vjetrovi', rekao je nizozemski antiislamski i antiimigracijski populistički čelnik Slobodarske stranke Geert Wilders nakon sastanka čelnika krajnje desnice u četvrtak u Bruxellesu.

Migracije su jedna od ključnih tema od 2015., kada je više od milijun migranata, mahom Sirijaca koji su bježali od rata, izbjeglo u Uniju. Od znakovite rečenice tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel - 'Mi to možemo' - do danas se stav europskog kolektiva po pitanju migranata podosta promijenio.

Posljednjih mjeseci gotovo desetak europskih zemalja uvelo je neki vid ograničenja na granicama u pokušaju odvraćanja migranata, izbjeglica i tražitelja azila.

Poljski premijer Tusk tako je nedavno najavio privremenu obustavu obrade zahtjeva za azilom migrantima koji dolaze iz susjedne Bjelorusije, pozivajući se na sigurnosnu prijetnju (iza koje stoji Rusija), a Njemačka je nakon terorističkog napada u Solingenu ponovno uvela kontrole na svoje granice. Granične provjere uvelo je još šest zemalja, među kojima su Italija, Francuska i Austrija.

Neki analitičari kažu da bi Trumpov povratak u Bijelu kuću dao vjetar u leđa onim europskim čelnicima koji se zalažu za restriktivniji pristup migracijama. No koje su to europske migracijske politike zapravo vrlo slične Trumpovim?

Princip je isti, sve ostalo su nijanse

Europski termini 'povratnički centri' i 'centri za obradu' zapravo odražavaju kontroverzne Trumpove 'Protokole za zaštitu migranata', kojim se tražitelje azila prisiljava da na odluku američkog suda čekaju u Meksiku.

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala je ideju o 'povratničkim centrima', zgradama za zadržavanje migranata u trećim zemljama (koje nisu članice EU-a), a talijanska premijerka Giorgia Meloni otvorila je 'centre za obradu' u Albaniji, kamo želi preusmjeravati ljude koji dolaze u Italiju.

Francuska se pak zalaže za promjenu zakona EU-a da bi se olakšale deportacije u treće zemlje.

EU već ima i tisuće kilometara žice na vanjskim granicama, što uvelike nadilazi Trumpov neuspjeli projekt izgradnje zida na granici s Meksikom.

Eufemizmi na europski način

Neki stručnjaci tvrde da uvođenje oštrije retorike dovodi do političkih promjena koje pogoduju europskoj desnici.

'Ako slušate Orbána i Meloni te druge političare, poput čelnice francuske krajnje desnice Marine Le Pen, možete primijetiti da im je retorika vrlo slična Trumpovoj', rekla je Judith Sunderland iz Human Rights Watcha.

No dok Trump s ponosom spominje deportacije milijuna ilegalnih migranata, europski dužnosnici oprezno vole reći da je to 'vraćanje neregularnih migranata'.

Mađarski premijer Orbán jedini je čelnik EU-a koji se suprotstavio tom trendu, odbacivši europsku finoću i u potpunosti prihvativši Trumpovu retoriku. Ranije ovog mjeseca obećao je da će migrante prevoziti autobusima u Bruxelles, kopirajući guvernera Floride Rona DeSantisa, a on je migrante poslao na otok Martha's Vineyard, otmjeno odmaralište u Massachusettsu.

Prepreke europskim tvrdolinijašima

Baš kad je premijerka Meloni talijansku migracijsku politiku proglasila modelom koji bi trebala prihvatiti cijela Europa, pala je prva sudska pljuska.

Talijanski sud potvrdio je presudu Europskog suda pravde donesenu 4. listopada te naložio da posljednjih 12 tražitelja azila koji se nalaze u novom talijanskom migracijskom centru u Albaniji moraju biti vraćeni u Italiju, što je težak udarac kontroverznom dogovoru između krajnje desne vlade u Rimu i Tirane, usmjerenom na suzbijanje dolazaka migranata.

Oporbene skupine i nevladine organizacije odmah su projekt proglasile neuspješnim, a kritičari europskih tvrdolinijaša boje se da krajnje desnim strankama migracije služe samo za nametanje nekih drugih ideja.

'To je trojanski konj, preko kojeg konzervativne snage guraju plan što nadilazi migracije', rekao je Alberto Horst Neidhardt iz European Policy Centra.