Istarska policija uhitila je u petak 59-godišnjaka koji se sumnjiči da je kao liječnik u bolnici, u razdoblju od 2012. do 2019. godine, nakon što je od 57-godišnjaka i 48-godišnjaka primao inicijalnu medicinsku dokumentaciju nastalu nakon fingiranih prometnih nesreća, koristeći informacijski bolnički sustav ili pak mimo bolničkog informacijskog sustava, neovlašteno izrađivao nove liječničke nalaze, priopćila je istarska policija na službenim stranicama.

On je jedan od već 27 uhićenih osoba nakon dovršetka složenog kriminalističkog istraživanja radi fingiranja prometnih nesreća i prijevara osiguravajućih društava.

Osumnjičeni je, navode u nastavku, u liječničke nalaze unosio ozlijede koje svojom prirodom udovoljavaju uvjetima za ostvarivanje naknade štete od osiguravajućih društava. Nalaze je potom ovjeravao svojim pečatom i potpisom.

Osumnjičeni 59-godišnjak isto je postupao i s nalazima sudionika stvarnih prometnih nesreća, koristeći podatke o osobama unesene u bolnički informacijski sustav kod dolaska na hitnu pomoć po doživljenoj prometnoj nesreći.

Osumnjičeni je petak u 20,15 sati priveden u pritvorsku jedinicu PU istarske uz kaznenu prijavu koja je podnesena Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Tijekom utorka i srijede, kako smo već ranije pisali na tportalu, policijskih službenici uhitili su 27 osoba te su utvrdili sumnju da su 57-godišnjak koji se već od ranije nalazi u istražnom zatvoru, dvojica 48-godišnjaka i 50-godišnjakinja počinili kaznena djela zločinačko udruženje, počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja, prijevara, krivotvorenje isprave i računalnog krivotvorenja.

Preostale osobe tereti se da su, kao sudionici fingiranih prometnih nesreća, počinile kazneno djelo prijevare i pomaganja u prijevari. Policija sumnjiči 57-godišnjaka da je u razdoblju od 2012. do 2018. godine na području Istarske županije, u dogovoru s drugoosumnjičenim 48-godišnjakom, planirao i organizirao fingiranje više prometnih nesreća.

Sudionike nesreća pronalazio je 48-godišnjak, koji im je za to davao novčanu naknadu te su osobe nesreće prijavljivale policiji, a potom su odlazile na hitni medicinski prijem u bolnicu, gdje su se žalile na unaprijed dogovorene ozljede. Dobivenu medicinsku dokumentaciju 57-godišnjak je potom predavao trećeosumnjičenom 48-godišnjaku, inače medicinskom tehničaru, koji je u informacijskom bolničkom sustavu neovlašteno izrađivao nove specijalističke nalaze, unoseći u njih ozljede, koje svojom prirodom udovoljavaju uvjetima za ostvarivanje naknade štete od osiguravajućih društava.

Što se tiče 50-godišnjakinje, nju policija sumnjiči da je u dogovoru s 57-godišnjakom, kao zastupnica osiguravajućeg društva, za prethodno dogovorene prometne nesreće sačinjavala police osiguranja, i to bez znanja osoba koje su bili sudionici fingiranih nesreća te se u njihovo ime potpisivala i plaćala obroke premija za sačinjene police kako bi se iste aktivirale, a novac za to je osiguravao 57-godišnjak.

Osim fingiranja prometnih nesreća, osumnjičeni su osiguravajuća društva varali i u slučajevima stvarnih prometnih nesreća. Naime, kada su sudionici stvarnih prometnih nesreća dolazili na hitni medicinski prijem u bolnicu, trećeosumnjičeni 48-godišnjak im je nudio pomoć oko naplate naknade štete zbog zadobivenih ozljeda te ih je upućivao na 57-godišnjaka, a nakon dogovora, postupao bi s njihovom medicinskom dokumentacijom kao i u slučaju fingiranih prometnih nesreća.

Osim na taj način, sudionike stvarnih prometnih nesreća pronalazio je i drugoosumnjičeni 48-godišnjak te je daljnji postupak bio isti kao i kod fingiranih prometnih nesreća.

Nadalje su 57-godišnjak i drugoosumnjičeni 48-godišnjak, u ime sudionika fingiranih i stvarnih prometnih nesreća, potpisivali punomoći za zastupanje odvjetnicima u odvjetničkom društvu te se 57-godišnjak predstavljao kao posrednik u naplati naknade štete.

Odvjetnici su potom u ime sudionika prometnih nesreća podnosili zahtjeve osiguravajućim društvima za naplatu naknade štete po policama osiguranja, a osiguravajuća društva su, ne sumnjajući u vjerodostojnost medicinske dokumentacije, isplaćivala naknadu štete odvjetnicima koji su podnosili zahtjeve, a oni su novac isplaćivali 57-godišnjaku kao navodnom posredniku radi predaje strankama.

Dobiveni novac 57-godišnjak, dvojica 48-godišnjaka i 50-godišnjakinja dijelili su među sobom te su na taj način oštetili osiguravajuća društva za preko 1,9 milijuna kuna.