Krenimo redom. U školskoj godini 2103./2014. broj učenika u Osječkoj-baranjskoj županiji smanjen je za više od 600 u odnosu na prethodnu godinu. Odmah iza ove neslavni rekord držale su još dvije slavonske županije Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska, svaka sa po 500 učenika manjka.

Kakva će uistinu situacija biti ove godine po pitanju broja učenika u osnovnim školama istočne Slavonije, znat će se tek početkom školske godine. Na području Osječko-baranjske županije za sada imaju razloga za zadovoljstvo jer unatoč negativnom trendu, upis prvašića ostao je gotovo na razini prošlogodišnjeg. Prema privremenim rezultatima, iz Ureda državne uprave Osječko-baranjske županije, u prve razrede upisano je 2.790 djece, a prošle je godine bilo upisano 2.769 prvašića.

U ovoj školskoj godini Osječko-baranjska županija broji 3.329 školskih obveznika (djeca rođena od 1. travnja 2008. do 31. ožujka 2009. godine) i 2.329 djece za koje roditelj može podnijeti zahtjev za prijevremeni upis (do 31. 12. 2015. godine). Prošle godine je bilo 3.207 školskih obveznika i 1.247 djece za prijevremeni upis, stoji u pismenom odgovoru iz Ureda državne uprave.

Drastično smanjenje broja stanovnika na području Osječko-baranjske županije za čak 13.500 osoba za sada se, čini se, nije odrazilo i na smanjenje broja učenika u školama. 'Ako se nastavi taj trend iseljavanja, mi ćemo to u školama osjetiti tek za neke dvije godine. Čini mi se da trenutačno više odlaze djeca predškolske dobi', kaže Valentina Dubrović, pedagoginja valpovačke osnovne škole Matije Petra Katančića. Prema njezinu mišljenju, prilikom odlaska u inozemstvo ili neke druge krajeve Hrvatske, prvo odlazi jedan od roditelja pa tek onda, kad se snađe, odlaze djeca.

'Neka su djeca najavila da će se seliti, ali za sada nemamo nikakve potvrde do rujna. Ne možemo biti sigurni dok nas roditelji ne kontaktiraju', kaže Dubrović.

Što se upisa njihovih prvašića tiče, mogu biti zadovoljni, jer uz 71 novog osnovnoškolca u tri područne škole upisano još 16: u Šagu četvero, Nardu sedmero, a u Bocanjevcima petero, i to prvenstveno zahvaljujući mladim romskim obiteljima koje su se doselile.

Osnovna škola Bilje ostat će bez osmero učenika, od prvog do osmog razreda, krajem školske godine, no prema riječima ravnateljice Vlatke Hmelik, broj učenika nakon ranijih oscilacija, sada se ustalio na 348 učenika u 16 odjeljenja.

Sličnom stabilnošću broja učenika zadovoljne su i druge škole. No razloga je za zadovoljstvo malo, a situacija u obrazovnom sustavu već odavno zvoni na uzbunu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednjih deset školskih godina Hrvatska je izgubila gotovo 70 tisuća učenika što je, primjerice, veličina grada Pule, najvećeg grada Istre. Nestalo je gotovo 600 razrednih odjela: s 18.313, taj je broj pao na 17.740 odjela.

Demografi upozoravaju na poražavajuću sliku Hrvatske, ali vladajuće strukture ostaju gluhe, a problem populacijske politike guraju pod tepih. Da će situacija biti još gora, upozorava demograf dr. Anđelko Akrap sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Prema njegovim podacima, u Hrvatskoj će se do 2036. godine za četvrtinu smanjiti broj stanovnika u svim dobnim skupinama djece i mladih, dakle onih od novorođenih do šeste godine, osnovaca od sedme do četrnaeste godine života, srednjoškolaca od 15 do 18 godina i mladih, studentske dobi od 19 do 24 godine. Ove crne prognoze potkrepljuje i podatak da je prošle godine rođeno najmanje djece u povijesti Hrvatske, manje od 39 tisuća. Ukupno stanovništvo Hrvatske, do 2050. godine smanjit će se na 3,5 milijuna stanovnika, od kojih će trećina biti starija od 65 godina.

'Projekcije nisu obuhvatile iseljavanje, što znači da će demografska katastrofa biti još veća. Hrvatska je teški demografski bolesnik! Svaka vlast postavlja se na način 'baš me briga, to je dugoročan problem', upozorio je dr. Akrap u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.

Statistika biološkog nestajanja imat će nesagledive posljedice. Sve starije stanovništvo zahtijevat će veća sredstva za socijalnu skrb, a nestankom radno sposobnog stanovništva, urušit će se socijalni sustav, a mirovinski će sustav postati neodrživ.

Premda obrazovni sustav pokušava zadržati privid brojem zaposlenih učitelja i stručnih suradnika, sve manji broj zapošljavat će se u jaslicama, vrtićima, školama i sveučilištima, a 'time ćemo dobivati nekvalitetnu radnu snagu', smatra dr. Akrap.

Da za neka zanimanja već godinama nema interesa učenika, shvatilo je i Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta koje je još prošle godine najavljivalo smanjenje upisnih mjesta u srednje škole. Stoga će se u narednu školsku godinu 2015.⁄2016. moći upisati 51.014 učenika što je za 3.322 mjesta manje u odnosu na prošlu godinu. Najviše će mjesta za upis biti u četverogodišnjim strukovnim školama, gdje se može upisati 19.819 učenika, što je 40,79 posto, dok je u gimnazije smanjen upis na 11.767 učenika.

Na nastale probleme u obrazovanju učenika stalno ukazuju i iz Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu Preporod. Prema riječima Željka Stipića, predsjednika Sindikata, problem je sveprisutan dugi niz godina i nema ad hoc rješenja, no za rješavanje ovog životno važnog problema prije svega nedostaje političke volje. Situacija smanjenja broja djece i otpuštanja viška učitelja, konstantno se provlači. Neka rješenja pokušalo se donijeti novim pravilnicima o normi, no time se samo gasila vatra benzinom jer je nekim predmetnim nastavnicima dodatno otežan rad, smatra Stipić.

'U zemlji u kojoj nema neke strategije, a unazad deset godina vlada gospodarska kriza, teško je imati viziju obrazovno-odgojnog sustava. Školujemo one kadrove za koje nema mjesta na tržištu umjesto da se otvaramo prema novim potrebama. To naš sustav čini neadekvatnim i u debelom smo zakašnjenju u odnosu na zemlje koje ulažu u svoje odgojno-obrazovne sustave', kaže Stipić.

Po svemu sudeći, hrvatski učenici priključit će se upravo takvim modernim europskim sustavima obrazovanja prvenstveno zahvaljujući roditeljima koji su preuzeli stvar u svoje ruke. Naime zabrinuti za budućnost svoje djece i u potrazi za boljim životom, odlučili su napustiti Hrvatsku. Oni koji ju još nisu napustili, u intenzivnim su pripremama. To potvrđuje navala na učenje stranih jezika. Osječka škola Lingua, Pučko otvoreno učilište te druge škole stranih jezika bilježe pojačan interes za njemački jezik pa su ove godine imali i po dvije grupa za početnike, a u rujnu pripremaju upis novih polaznika. Velik interes vlada i za individualne sate. Na njih se odlučuju oni koji se užurbano pripremaju za odlazak pa osnove jezika žele savladati u što kraćem roku. Pojačani su i prijevodi svjedodžaba, diploma i drugih službenih dokumenata potrebnih za odlazak u neku od europskih zemalja. Egzodus hrvatskih obitelji nastavlja se i bit će ga teško zaustaviti, a posljedice će biti pogubne za Hrvatsku.

Jedini spas od totalne demografske katastrofe, smatra dr. Akrap, jest u razvoju gospodarstva, oživljavanju geografski opustošenih područja, decentralizaciji prostora, poticajima mladim obiteljima i povratku iz dijaspore.

'Nema države koja ima gospodarski rast a da istovremeno bilježi smanjenje broja stanovnika', naglasio je dr. Akrap.