'Problemi s nasiljem nad ženama zaista su eskalirali u Hrvatskoj. Konferencija je zamišljena da da konkretne preporuke što se u Hrvatskoj može napraviti i te zaključke i preporuke poslat ćemo Vladi zajedno s detaljnim opisom svega što se događalo. Ovo je zajednički napor da Vladi pomognemo u rješavanju problema koje Hrvatska ima', rekao je uoči konferencije saborski zastupnik i jedan od organizatora Bojan Glavašević.

Cilj međunarodne konferencije o ravnopravnosti spolova i osnaživanju svih žena i djevojčica je približiti tu temu hrvatskoj javnosti kroz razmjenu iskustava stručnjakinja i stručnjaka te na primjerima dobre prakse drugih zemalja.

'Dok nova Europska komisija promovira rodnu ravnopravnost kao civilizacijski doseg te se obvezuje na snažniju borbu za istu, vladajući u Hrvatskoj opstruiraju javne rasprave na ovu temu, što je vidljivo iz primjera ove konferencije', ocijenio je zastupnik u europskom parlamentu Predrag Fred Matić.

On je ustvrdio da su organizatori konferencije doživjeli politički pritisak prije njezinog održavanja dudući da je saborski Odbor za ravnopravnost spolova glasovao protiv održavanja konferencije u Saboru.

'Kada je riječ o regiji istočne Europe i središnje Azije, postoji problem nasilja nad ženama čija je učestalost velika. Sve zemlje u regiji, uključujući i Hrvatsku, dio su Istanbulske konvencije. Najbolja stvar za borbu protiv nasilja nad ženama u regiji zapravo je provođenje konvencije i prilagođavanje nacionalnih zakona', ocijenila je koordinatoroca programa za rodnu ravnopravnost za Tursku pri Ujedinjenim narodima Meltem Ağduk.

Jedna od većih tema konferencija bila je tema reproduktivnih prava žena

Udruga RODA napravila je analizu kampanje #PrekinimoŠutnju. Analizom svjedočanstava žena o ginekološkim zahvatima, došli su do zaključka da je opstetričko (porodničarsko) nasilje normalizirano i duboko ukorijenjeno u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Također, prisutan je neravnomjeran 'omjer snaga' u sustavu, odnosno da su žene u podređenom položaju, a medicinsko osoblje u poziciji moći. Zaključili su da je potrebna edukacija zdravstvenog osoblja o ljudskim pravima te osvještavanje žena o oblicima opstetričkog nasilja.

Što se tiče nasilja nad djecom, zamjenica pravobraniteljice za djecu Ivana Buljan Ajelić istaknula je da svako kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta upućuje na to da smo zakazali kao društvo te da je odgovornost još veća ako se radi o počiniteljima koji su isto djeca.

Isto tako, tvrdi, duga suđenja, blaga kazne i neodgovarajuća zaštita i podrška žrtava šalju snažnu poruku da je takvo nasilje dopušteno i prihvatljivo, a ponekad možda i poželjno.

Što se tiče održivog rasta i razvoja, odnosno uloge koju žene imaju u tom procesu, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić istaknula je kako statistika pokazuje da kada su žene u mogućnosti odlučivanja, pogotovo u poslovnom segmentu, one su u pravilu sklonije uvažavati načelo održivog razvoja.

Žene predstavljaju potencijal koji nije dovoljno iskorišten i trebalo bi ih potaknuti da se više angažiraju na tržištu rada, tvrdi Matešić, dodavši da je za to potrebna infrastruktura, poput kvalitetne predškolske skrbi za djecu. Predškolska skrb dostupna je za preko 90 posto djece u Zagrebu, dok je u županijama poput Brodsko-posavske dostupna za manje od 15 posto, ističe.

Statistika također pokazuje da samo 61 posto žena u Hrvatskoj radi. 'Ako žene nemaju kome ostaviti djecu, potpuno je jasno da su isključene iz tržišta rada, što ih stavlja u nepovoljan i ovisan položaj u kojemu ne napreduju, ne obrazuju se i ne angažiraju se za svoju budućnost i ne donose odluke o njoj', poručila je.

Međunarodna konferencija organizirana je u suradnji s Europskim parlamentarnim forumom za seksualna i reproduktivna prava, Platformom za reproduktivna prava, Udrugom Pariter i udrugom U Dobroj Vjeri te Klubom zastupnika HSU-a, SNAGA-e, nezavisnih zastupnika i Nove Politike.