U ovom slučaju u jednoj se osobi spojio državni službenik, karijerni diplomat i profesionalni političar. Civilno lice koje je u karijeri prošlo kroz gotovo cijeli represivni sustav; malo je takvih.

U panegiricima koji se posljednjih tjedana objavljuju o članovima Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović uglavnom se opisuje kao 'izvanredno koncentriran i fokusiran', ali u isto vrijeme 'sposoban raditi na više frontova, ponekad čak i šesnaest' - dok uz cijeli taj multitasking uspijeva zadržati 'nevjerojatnu mirnoću i blagost'. Suradnici će kazati i da dosta dobro zna slušati, pa da je zapravo to njegova najveća komparativna prednost.

Uz konstantnu i nedvojbenu odanost pretpostavljenima te po svemu sudeći vrlo solidan politički instinkt.

Granićev prst u karijernom putu?

Rođeni Puležan, u obitelji porijeklom iz Boke kotorske, Božinović odlazi na studij u Zagreb te je ondje diplomirao, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti. U službenoj biografiji stoji da se radi o 'području međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti', dok desničarski portali uporno tvrde da je zapravo završio Općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu (ONO i DSZ).

Političku karijeru službeno započinje 1987. godine kao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske, a tri godine kasnije nastavlja je na mjestu predsjednika Novačke komisije u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Potom 1994. godine postaje diplomat i viši savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Sofiji, svladavši bugarski jezik, zatim dvije godine kasnije i savjetnik u veleposlanstvu u Sarajevu, a 1999. godine pomoćnik ministra vanjskih poslova.

Tvrdilo se da ga je Mate Granić tada, usred bratoubilačkog rata unutar HDZ-a oko naslijeđa Franje Tuđmana, bez znanja šefova obavještajne zajednice imenovao za ravnatelja Sedme uprave Ministarstva vanjskih poslova, svojevrsne 'kućne obavještajne službe'.

Druga strana objašnjavala je da je Ministarstvo vanjskih poslova ionako imalo status 'državnog ministarstva' i da se o svemu dogovaralo s predsjednikom Tuđmanom, pa tako i kada je riječ o ovakvim imenovanjima. Tadašnji ministar Mate Granić nije želio ulaziti u rasprave o dva desetljeća starom slučaju, ali rado je dao svoj sud o liku i djelu Davora Božinovića.

'U vrijeme mog mandata bio je šef analitike, pa koordinator za susjedne države i na koncu ravnatelj Sedme uprave. Radi se o vrlo pouzdanom profesionalcu koji odlično razumije državnu politiku - on je sjajan suradnik', kaže Granić za tportal.

Slijedi veleposlaničko mjesto u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, od 2002. do 2004. godine, da bi se potom preselio na Pantovčak i nakratko preuzeo dužnost predstojnika ureda tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića.

Mesić: Nije strančario

'Bio je vrlo dobar, profesionalac pod kojim je ured jako dobro funkcionirao. Svakog dana imao sam radni ručak sa savjetnicima, a svakog ponedjeljka najprije tematski sastanak na kojemu bismo analizirali što se događalo u proteklih sedam dana i što očekujemo u tjednu ispred nas, kako bismo imali stav o svim aktualnim političkim temama. On je to uvijek obavljao na najvišoj profesionalnoj razini i bez ikakvog strančarenja, jednako kao i ostali suradnici: zanimalo ih je samo da se posao obavlja po Ustavu i zakonima', kaže Mesić za tportal.

'U mom uredu nije se dugo zadržao jer je upućen u NATO, ali bilo je dovoljno da se pokažu njegove kvalitete. Radi se o tipu profesionalca na koje bi se svaka država trebala oslanjati ukoliko želi biti uspješna', nastavlja nizati komplimente bivši predsjednik. Kaže da se s Božinovićem kasnije 'tek tu i tamo susreo' jer su im se putovi razdvojili, no pratio je njegovu karijeru i dosta je zadovoljan.

Naš glavni junak, rekli smo, poslije završetka epizode na Pantovčaku postaje šef hrvatske misije pri NATO-u, pa se vraća u Zagreb za državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova, da bi ga kratkotrajna premijerka Jadranka Kosor 2010. godine pozvala na mjesto ministra obrane.

Kosor: Otvorila sam mu velika politička vrata

U tom trenutku učlanjuje se u HDZ s današnjim premijerom Andrejom Plenkovićem, mada izjavljuje da je 'bio član stranke još 1990. godine'. Ne objašnjava zašto je izašao iz nje.

'On je zapravo bio drugi ili treći ešalon: uvijek tu, a nikada u prvim redovima. Predložila sam ga za ministra obrane i potom stavila na visoko mjesto kako bi ušao u Sabor, a smatram da sam mu širom otvorila velika politička vrata. Upisala sam ga u HDZ jer je to bio moj osobni uvjet', kaže za tportal bivša premijerka Jadranka Kosor.

'Božinović je bio u mom timu za pregovore sa Slovenijom s Davorom Stierom, a njih dvojica su nakon svakog mog razgovora s Borutom Pahorom nastavila razgovore s njegovim suradnicima i bili su vrlo angažirani u toj tihoj diplomaciji. Radi se o izrazito proeuropskom političaru', prisjeća se ona.

O periodu nakon toga Kosor ne osjeća nikakvu potrebu govoriti jer joj se, kaže, u trenutku u kojem je Plenković postao predsjednik HDZ-a Božinović naprosto prestao javljati.

SDP-ov Ante Kotromanović 2011. godine od njega je preuzeo Ministarstvo obrane po uobičajenoj proceduri koja se često svodi na kurtoazno rukovanje, kratak razgovor i potpisivanje zapisnika o primopredaji.

'U takvim slučajevima civilima je potrebno najmanje petnaest dana da se temeljito upute u osnove rada Ministarstva i stoga bi trebalo razmisliti o preciziranju procedure primopredaje. No imali smo sreću da smo i Božinović i ja prethodno poznavali sustav, pa smo dobro odradili taj posao. Upozorio me na neke stvari koje je i sam zatekao u Ministarstvu obrane - uostalom, ondje je ionako proveo jako kratko vrijeme i nije se stigao razmahati', prisjeća se Kotromanović za tportal.

'I danas imamo jako dobre odnose jer se naprosto radi o normalnom i pristojnom čovjeku, vrlo ugodnom za suradnju', dodaje on.

Nakon gubitka izbora 2011. godine Božinović se seli u Sabor, a četiri godine kasnije ne uspijeva osvojiti novi mandat zbog, kako je kazao, neslaganja s tadašnjim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom. Godinu kasnije, na ponovljenim izborima nakon prevrata u stranci, sa skromnih petstotinjak glasova ipak osvaja mandat zahvaljujući činjenici da se nalazio na listi s Plenkovićem, kojemu postaje jedan od najodanijih suradnika. Najprije kao desna ruka na poziciji predstojnika ureda, a vrlo brzo - kada je najuren Most i kada je stranačka turbodesnica nastojala nakon Vlahe Orepića osvojiti MUP - kao novi ministar unutarnjih poslova. Mandat odrađuje relativno mirno, izuzev konstantnih problema i optužbi zbog postupanja policije prema migrantima.

U javnosti se pojavljuju, snimke, dokazi i svjedočenja, no ministar se mahom čudi i objašnjava da zapravo konkretnih dokaza - nema.

Benčić: Migrantska mrlja na karijeri

'Migrantskom krizom u Božinovićevu mandatu jako se loše upravlja, pogotovo kada se radi o ljudskim pravima i pravima izbjeglica te međunarodnim obavezama Republike Hrvatske. To je mrlja na njegovoj karijeri, premda treba biti iskren i kazati da je jedan od razloga za to i pritisak koji dolazi iz Europske unije. Očigledno je bilo najjednostavnije prepustiti sve policiji na terenu i ne pitati što se uopće događa na granici', kaže za tportal aktivistica i koordinatorica platforme Možemo Sandra Benčić.

'Dok je u krizi nastaloj koronavirusom upravljanje prepušteno stručnjacima i znanju, u migrantskoj krizi glavnu ulogu imaju političari i sila', plastično objašnjava Benčić.

Davor Božinović autor je i koautor nekoliko knjiga, predavač na poslijediplomskom studiju iz diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu, a predaje i na diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova i Ratnoj školi 'Ban Josip Jelačić'. Član je Predsjedništva HDZ-a te savjetnik šefa stranke Andreja Plenkovića.

Osim bugarskog, govori engleski jezik. Oženjen je i otac dvoje djece.