Željka Mačak Šafranko ukrala je naime koji sat od redovnog dijagnosticiranja korone, kolege su ju pokrivale i u laboratoriju je izolirala SARS-CoV-2.

Ovi zaljubljenici u viruse, čija je imena javnosti otkrila njihova šefica Alemka Markotić, tportalu su otkrili pokoji detalj o sebi i kako je došlo do ovog važnog otkrića.

Gotovo dva mjeseca od tog jutra u kojem je otkriven prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj ipak se lakše diše, broj oboljelih pada, epidemija u Hrvatskoj jenjava. Ekipi znanstvenika, molekularnih biologa koji rade u znanstvenoj jedinici u Zaraznoj život se polako vraća u normalu.

U prvim tjednima sav je teret bio na njih šestero.

Govore nam, radilo se od osam pa do dva ujutro sljedećeg dana. Onda kući, tuširanje, presvlačenje, dva, tri sata sna, i opet u Zaraznu. Nakon prvog vala u pomoć su im uskočile kolege iz drugih laboratorija iz Zarazne, tako da ih je sada preko 20. Imaju smjene i slobodne dane nakon toga.

Ovaj netipičan odjel za jednu bolnicu - jer se ne bavi samo dijagnostikom, nego su im u 'normalnim vremenima' na prvom mjestu znanstvena istraživanja virusa i malo 'opskurniji' slučajevi, kako nam je kazao biolog, dr. Ivan Christian Kurolt - u jeku epidemije u Hrvatskoj radio je ogroman posao dijagnostike koronavirusa. U prvim tjednima bili su jedini.

No kako je vrijeme odmicalo, u ovim zaljubljenicima u viruse, čestice koje su niti žive niti nežive, opet se budio znanstveni crv.

Željka Mačak Šafranko u tom kaosu uspjela izolirati SARS-CoV-2

Biologinja, dr. Željka Mačak Šafranko u tom je kaosu uspjela staviti bris pacijenta koji je bio pozitivan na Covid-19 na stanice, a nakon pet dana, kada se vratila, vidjela je da je pokus uspio. Virus SARS-CoV-2 uzgojen je u laboratorijskim uvjetima.

Što to znači?

Osim što je to korak prema razvoju cjepiva, izolirani SARS-CoV-2 omogućit će hrvatskim znanstvenicima brojna istraživanja. Iako priznaje da je riječ o uspjehu i nada se budućim inozemnim projektima i suradnji, Mačak Šafranko djeluje samozatajno, kao i ostali njezini kolege s kojima smo razgovarali.

Mačak Šafranko kaže nam kako u Zaraznoj radi od 2016., a prije toga bila je na Institutu Ruđer Bošković. 'Naš posao prvenstveno jesu istraživanja. Recimo, ja sam baš zaposlena kao istraživač na projektu. Ostali kolege su zaposlenici Klinike koji osim dijagnostike, što se redovno radi, velik dio vremena provode na istraživanjima. Zaposlena sam na projektu znanstvenog centra izvrsnosti za imunologiju i cjepiva, a radim u sklopu radnog projekta u kojem proučavam imunološki odgovor na viruse koji uzrokuju mišju groznicu. Prvenstveno su područje interesa našeg labosa hantavirusi', kaže nam.

Pitamo ju hoće li hantavirusi pasti u drugi plan nakon pandemije koronavirusa. 'Sigurno ćemo se vratiti na hantaviruse, ali vjerojatno ćemo u istraživanje uključiti i ovo', odgovara.

Dva su tjedna radili gotovo danonoćno, sve dok nisu uskočile kolege iz drugih laboratorija. Sada, kaže nam, rade smjene od osam ujutro do osam navečer, pa drugu noć od osam navečer do osam ujutro, a onda su slobodni 48 sati. Pitamo ju kako izgleda baratanje izoliranim uzročnikom svjetske pandemije. Otkriva da čak nije potrebno nositi masku.

'Za rad na kliničkim uzorcima nije potrebno nositi masku. Imamo mikrobiološki kabinet, rukavice i ogrtač koji ne propušta virus. Samo ruke guramo unutra. To je poseban sustav ventilacije koji ne dopušta da išta izlazi. Dosta smo sigurni', objašnjava i dodaje da se ne boji da će iz laboratorija donijeti virus kući. S odjela? E to je već druga stvar.

Izoliranje virusa SARS-CoV-2 omogućit će im, naglašava, suradnju s našim i stranim znanstvenicima. 'Nadam se da ćemo imati dobre publikacije i mogućnost razmjene vještina u nekom drugom institutu', poručuje.

Ivan Christian Kurolt, zaljubljenik u viruse

Njezin kolega Ivan Christian Kurolt, koji se pobrinuo za to da Hrvatska može vršiti testove na koronavirus još krajem siječnja, dakle mjesec dana prije pojave prvog pozitivnog kod nas, u Zaraznu je došao raditi odmah nakon fakulteta.

'Došao sam 2007. u Kliniku, 2008. sam doktorirao i zaposlen sam kao znanstveni novak. Ono čime se prvenstveno bavimo su virusi koji su se pojavili ili su se ponovno javili nakon dugo vremena. Najčešće virusima koji imaju neku poveznicu sa životinjama, a najviše smo radili na hantavirusima. Pratimo imunološki odgovor bolesnika na to zašto neki imaju teži, a neki lakši oblik bolesti', kaže nam.

Izoliranje virusa SARS-CoV-2 omogućit će im da to što su ranijih godina radili s hantavirusima sada rade i s njim. 'Izoliranje virusa znači da uzročnik možemo umnožiti u laboratorijskim uvjetima. Sada imamo uzročnika s kojim možemo raditi pokuse in vitro, dakle izvan bolesnika. Možemo u kontroliranim uvjetima gledati kako stanice daju imunološki odgovor, kako reagiraju na kontakt s virusom. Nama to omogućava da radimo kompletno drugi tip istraživanja', objašnjava.

Kada je virus izoliran, može se njime inficirati životinje, naravno u laboratoriju, no to je jako daleko, na to još uopće ne pomišljamo, dodaje Kurolt.

Očito je da je fasciniran virusima. Pitamo ga kada se njima 'inficirao'. 'Dok sam studirao, vidio sam da me zanima ta grana mikrobiologije - virusi. Imate ogromne viruse s DNK genomom koji su jako kompleksni, s druge strane imate viruse koji imaju samo RNA, užasno su jednostavni, a znaju uzrokovati teške kliničke slike. To mi je fascinantno, to da imate tako relativno jednostavne organizme koji jedva ispunjavaju klasičnu definiciju života, a mogu imati toliki učinak. Ebola, recimo, koja ima pet, šest gena, jednostavan je virus, a stvara dosta problema', objašnjava.

Pitamo ga kakav je novi koronavirus. 'On je dosta kompleksan. Ima dosta velik genom, dosta tih virusnih gena. Ne spada u ovu najjednostavniju skupinu, ali ni u ovu najkompleksniju. Jedan je od kompleksnijih RNA virusa', govori Kurolt.

Kaže kako su prije koronavirusa u fokusu laboratorija bila istraživanja, radili su, dodaje, dijagnostiku, no malo 'opskurnijih stvari', za koje nisu postojali pouzdani kupovni testovi. Osim mišjom groznicom, bavili su se virusom zapadnog Nila i virusom zika.

Petra Svoboda: 'Dobivali smo 50, pa 150, a sada smo praktički na 500 uzoraka dnevno'

Dio ove brojčano male znanstvene jedinice je i Petra Svoboda, na Klinici od 2010. godine, a radila je na raznim znanstvenim projektima Alemke Markotić. S hantavirusa su se 25. veljače kompletno prebacili na koronavirus i sada su, kaže, dva mjeseca skoro potpuno u tome.

'Dobivali smo 50, pa 150, a sada smo praktički na 500 uzoraka dnevno koji se obrađuju u roku od 24 sata. Sada je 26 ljudi koji rade samo na koroni, svi naši djelatnici s odjela i oni koji su povučeni s drugih odjela, serologije, biokemije, mikrobiologije, hematologije', nabraja.

Kaže, nije samo Kurolt zaljubljen u viruse, svi ih oni vole. 'Kada je on vidio kako se to razvija u Kini, odmah je naručio probe i dobio protokol iz Njemačke. I prvi uzorak na koronu postavio je 31. siječnja', prisjeća se Svoboda. 'Svi mi volimo viruse, biologiju i imunologiju. No svatko ima nešto što ga više zanima, nešto manje, ali kod nas se sve to spoji u mozaik', komentira ovu malu znanstvenu zajednicu.

I ona svjedoči o tome kako im se život, otkada je prvi pozitivan slučaj otkriven u Hrvatskoj, skroz promijenio. Pitamo ju kako ljudi reagiraju kada doznaju gdje radi. 'Trenirani smo i znamo raditi s virusima patogenima pa nije bilo nekog straha. Više se nas drugi boje. Kada bismo prije rekli da radimo u Zaraznoj, svi bi se odmicali. Sada pozitivno gledaju na to, zanima ih sve, pa svašta i pitaju', dodaje.

Mihaela Kordun: Ne možete zatomiti znanstvenu znatiželju

'Najmlađa sam i najfriškija. Moj doprinos izoliranju virusa je minoran, ja sam više bila orijentirana na održavanje projekta i ove znanstvene aktivnosti vezane za centar izvrsnosti jer sam doktorand na tom projektu', kaže skromno jedna od dvije mlađe članice tima.

Na Zaraznu je došla 2018., nakon što je stekla diplomu.

'Jako mi se svidio posao i način rada, jer su tu i znanstveni dio i klinika. Sve se to nekako isprepliće, a to nemate priliku iskusiti u drugim znanstvenim institucijama - i kliničko i znanstveno područje', pojašnjava. Kaže kako je ekipa bila spremna na ono što ih čeka, a to je ogromna količina brisova.

'Unatoč tolikoj količini dijagnostike koju se mora odraditi, ipak nisu izgubili poriv za istraživanjem. Pa svi smo mi znanstvenici u srcu. Ne možete zatomiti znanstvenu znatiželju', dodaje Mihaela Kordun.

Svjedoči kako je Mačak Šafranko našla sat vremena da stavi taj bris, što je dovelo do izoliranja koronavirusa. 'Kada se sve ovo smiri, bit će sve više vremena da se posvetimo znanstvenom radu', nada se Kordun.

Ivana Milica Lekšić: U 7 ujutro došao je poziv da hitno, što prije dođem u kliniku

Ivana Milica Lekšić u ovoj znanstvenoj jedinici radi od veljače 2019. kao tehničarka. 'Moj zadatak bila je redovna dijagnostika. Od molekularnih testiranja do imunologije. Iz nekog laboratorija koji je radio klasične pretrage, krvne slike, glukozu, došla sam u ovo, ja bih rekla, ljepše okruženje', napominje. Svjedoči kako se krajem veljače sve izokrenulo i to u roku od 24 sata.

'S istraživanja su se svi bacili na to. Prvih dva tjedna praktički smo 24 sata bili u Klinici i samo radili dijagnostiku', dodaje i kaže da u svakom pravom znanstveniku 'kuha'.

'Uspjeli smo zamijeniti kolegicu Mačak Šafranko na nekoliko sati da se bavi izoliranjem virusa', dodaje Lekšić, s 26 godina najmlađa članica tima u kojem stariji, izuzev šefice Markotić, imaju 40-ak godina.

Sjeća se tog jutra 25. veljače. 'Poziv je došao u sedam ujutro da hitno, što prije dođem u kliniku. Taj dan bili smo u njoj od osam do dva, tri jutro drugog dana. Išli smo se doma samo presvući, istuširati i odspavati dva, tri sata. Tog ćemo se bogme sjećati cijeli život', svjedoči.

Kaže da je kod nje postojao strah da ne zarazi ukućane jer je sve to nepoznato, no znali su kako se ponašati i odnositi prema virusima. 'Ako si siguran u svoje postupke, znaš da si siguran. To je nešto što se moralo, znaš da ljudi ovise o tebi, ni o čemu drugom previše ne razmišljaš. Nakon što se stiša pandemija moći ćemo malo dublje zagrebati i krenuti s istraživanjima i projektima', zaključuje.

Članica tima je i Lidija Cvetko Krajinović, no nju, s obzirom na to da je radila noćnu smjenu, nismo uspjeli dobiti.