''Od trenutka kad dobijemo uzorak, pod uvjetom da možemo odmah početi raditi, nama treba od 4 do 6 sati. To su idealni uvjeti, koje sada nemamo. Ovisno koliki je pritisak to se zna produžiti od 6 do 10 sati, najčešće ako dođu predvečer, nalazi budu ujutro. Rezultati se znaju razlikovati, to ovisi o virusnom opterećenju - odnosno koliko infektivnih čestica ima i prema tome koliko kopija genoma ima, vidi se je li veće ili manje virusno opterećenje", kazao je Kurolt.

Mnogi ističu kako treba početi testirati više građana, no Kurolt se s tim ne slaže.

'Ljudi žele da se više testira, ali bojim se da će to dati jednu pogrešnu sigurnost. Dobit ćete negativan nalaz i misliti da nemate virus, a zapravo još niste u periodu gdje se nekome može dokazati da je pozitivan. Nisam siguran bi li to puno pomoglo', naglasio je Kurolt gostujući u RTL-u Danas.

Kaže kako trenutno postoji više brzih testova, ali nisu svi za upotrebu na velikom broju uzoraka.

''Ima ih nekoliko na tržištu, molekularnih i seroloških. Serološke smo mi testirali, ali nisu se pokazali nešto jako performantni. Dobio sam tu informaciju i iz drugih ustanova. Do molekularnih je teško doći i oni nisu za veliki broj uzoraka, to je za hitne slučajeve.''

Na upit koliko sojeva virusa postoji te je li to razlog zašto je u nekim zemljama smrtnost veća, Kurolt kaže da je o tome teško govoriti jer je još mnogo nepoznanica o koronavirusu.

''Treba nam još dosta osnovnih informacija o virusu", kaže biolog dodajući kako još ne znaju o kakvom se soju radi u Hrvatskoj. Nije poznat još, mi smo jedan dio sekvencionirali. Nadamo se u suradnji s kolegama u Njemačkoj da ćemo malo više napredovati i cijeli virusni genom sekvencionirati', naveo je Kurolt.

Kaže da ga nije iznenadila vijest o tigru zaraženom koronavirusom jer životinje znaju često oboljeti.

''Tu se radi o zoonozi, virus koji prelazi od neke životinje na čovjeka i prelazi neku granicu specijesa. To se može često vidjeti, imate virus Zapadnog Nila koji su prenijele ptice koje ga duže zadržavaju i onda to može preko komarca preći na čovjeka. To uvijek ovisi o tome tko je receptor odnosno koju molekulu virus koristi da uđe u stanicu. Ako slična molekula postoji u drugim životinjama velika je vjerojatnost da se i oni mogu inficirati", pojašnjava Kurolt.

Upitan trebaju li onda brinuti vlasnici kućnih ljubimaca kazao je da nije siguran da može točno odgovoriti jer se premalo zna.

'U Hong Kongu se zarazio pas, ali vjeruje se da se zarazio preko vlasnika. Oboljeli bi se trebali distanicirati i od kućnih ljubimaca. Ako se ljubimac zarazi, ne znači da će biti teško bolestan'', dodaje Kurolt.

Zagovornik je nošenja zaštitnih maski, no ne da bi zaštitili same sebe od virusa nego one u našoj okolini.

''Ja sam zagovornik da se nose. Ne da se zaštiti samog sebe, nego druge, pogotovo ako ste u nekom malom prostoru gdje je više ljudi", zaključuje Kurolt.