Vesna kao kći oca akademika Eugena Pusića i sestra Zorana Pusića, aktivista utjecajnih nevladinih udruga teško da je Pusić uopće mogla izbjeći burne političke vode.

Još je kao gimnazijalka bila potpredsjednica Sabora učenika srednje škole, koji je bio alternativa Socijalističkom savezu omladine. Organizacija je ugašena nakon pada Hrvatskog proljeća.

Nakon završene osnovne škole, Vesna je završila jezičnu gimnaziju u Križanićevoj ulici u Zagrebu. Nakon mature, otputovala je u Chicago gdje je njezin otac predavao na sveučilištu. Povratkom u Zagreb 1971., upisala je na Filozofskom fakultetu sociologiju i filozofiju. Budući da, po završetku studija, nije uspjela dobiti mjesto asistenta na sociologiji u Zagrebu, pod obrazloženjem da nije marksist, prihvatila je poziv iz Ljubljane.

Suosnivačica prve feminističke grupe

'Ključnim događajem u svom životu smatram kad me je 1976. prof. Veljko Rus pitao bi li htjela raditi kod njega na jednom europskom projektu na Institutu za sociologiju u Ljubljani na istraživanju o industrijskoj demokraciji', prisjeća dr. Pusić. Dvije godine poslije ipak dobila je posao asistenta na Katedri za sociologiju FF-a u Zagrebu. Iz toga razdoblja (1978.) Pusićeva je ostala upamćena i kao suosnivačica prve feminističke grupe u SFRJ 'Žena i društvo', što nije bilo po volji službenoj politici.

Pismom tražila Tuđmanovu ostavku

Početkom 90-ih završila je istraživanje o načinu upravljanja 18 najuspješnijih hrvatskih industrijskih tvrtki. Nakon toga je napisala analizu menedžerske elite kao možebitne buduće hrvatske političke elite.

Vesna Pusić redovna je profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, predaje sociologiju politike i teoriju industrijske demokracije.

U politici nije bila jako aktivna početkom demokratskih promjena. Podržavala je Koaliciju narodnog sporazuma koja je na prvim izborima doživjela fijasko.
Snažniji politički angažman počinje s nevladinim projektom za promicanje demokracije' Erazmus Gildu u kojemu postaje direktorica organizacije i pokreće i časopis 'Erazmus'.

Osnivači Gilde radikalno su kritizirali način vladavine predsjednika Franje Tuđmana. Pusićeva je, uz grupu intelektualaca, supotpisnica pisma kojim se javno od predsjednika Tuđmana tražila ostavka.

Nasljednica Savke Dabčević - Kučar

Vesna Pusić se u politiku aktivno uključila 1997., kad se priklonila HNS-u Savke Dabčević Kučar. Na izborima 3. siječnja 2000. godine 'kroz iglene uši' je prošla u Sabor na listi HNS- a. Pa ipak, za samo nekoliko mjeseci je izabrana za predsjednicu HNS-a.

Godine 2005. ujedinili su se njezin HNS i LIBRA u Hrvatsku narodnu stranku – liberalne demokrate. Stranka je ojačala i postala po treća po jačini u državi. Pusićeva je 2006. postala i potpredsjednica Europske liberalne i reformističke stranke (ELDR-a).

Uz stranačke, u Saboru ima i važnu dužnost predsjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Unatoč tradiciji da se na to mjesto imenuje predsjednika najjače oporbene stranke, bivši premijer Sanader je, nakon prošlih parlamentarnih izbora, iskoristio Pusićevu kako bi na europskim poslovima izbjegao utjecaj šefa opozicije Zorana Milanovića.