Pejnović je tada, kada se sve glasnije pričalo o neučinkovitosti Ureda kojem je bio na čelu, ovom akcijom bacio dobru udicu medijima koji su se raspisali o prodaji Golog otoka ili pak zgradama nekadašnje Političke škole u Kumrovcu. Iako nije spominjana činjenica da se s Golim otokom, na kojem su ostaci nekadašnje jugoslavenske kaznionice, ne može ništa dok nisu sređeni imovinski odnosi, to nije spriječlo desetke zaineresiranih da Pejnoviću pošalju svoju viziju razvoja zloglasnog Golog.

Takoje je jedan prijedlog išao u smjeru otvaranja gay resorta na tom otoku. Da je riječ o potpuno promašenom projektu priznaju i u novom Ministarstvu državne imovine u koje je utopljen DUUDI dolaskom na vlast Andreja Plenkovića prošle jeseni. 

Prodane tri nekretnine od njih stotinu

Za tportal otkrivaju da su od stotinu nekretnina, među kojima su vojarne, vile i zemljišta, prodane tek tri.

Riječ je o Vili Kremenšek u Opatiji, zemljištu u Volovskom te parcelama i nekretnini u Poličniku. Zapuštena vila Kemenšek 2013. poslužila je kao ljetna 'rezidencija' siromašnoj zagrebačkoj obitelji koja je u ovom ruiniranom objektu ilegalno provodila ljetne dane.

'Iz navedenog je vidljivo da se projekt o kojem je riječ ne može kvalificirati kao uspješan', kažu nam u ministarstvu kojem je na čelu Goran Marić.

Potvrđuju da Goli otok, koji obuhvaća 4,5 kvadratnih metara, ali i niz drugih nekretnina nisu smjeli biti na popisu i za njih nije smjelo biti raspisano javno iskazivanje interesa.  'Goli otok, nije mogao biti predmetom objave jer je u tijeku raščišćavanje vlasničkog statusa između Općine Lopar i grada Raba', pojašnjavaju nam.

Ministarstvo će, kažu, nastaviti aktivnosti na pokretanju državne imovine,  uključujući i projekte s popisa 'Projekti 100', no samo za one nekretnine koje imaju riješene imovinko-pravne odnose.  'U vrijeme kad su se pojedine nekretnine uvrštavale u popis Projekta 100 nisu bile spremne za raspolaganje zbog različitih imovinskopravnih prepreka. U međuvremenu se provode postupci povrata na nekretninama temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, sređivanje zemljišno knjižnog i katastarskog stanja, utvrđivanje vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama, promjene upisa statusa društvenog vlasništva ili općenarodne imovine, uređenje prostorno planske dokumentacije, i dr', pojašnjavaju.

Zanimljivo je kako je upravo šef DUUDI-ja Pejnović  javnost uvjeravao u suprotno. U intervjuu koji je u ljeto 2014. dao Jutarnjem listu na pitanje jesu li riješeni imovinsko-pravni odnosi za nekretnine iz 'Projekti 100', kazao je:  'Za ove nekretnine jesu. I to je jedan od motiva programa. Proaktivan pristup, a ne tradicionalan gdje samo odgovaramo na upite. Naime, mi imamo velike probleme s percepcijom u javnosti. Mnogi misle da je državno lako srediti, a nije tako, jer nije sve državna imovina i raspolažemo s onime što je uknjiženo kao državno vlasništvo'.

Jedan od rijetkih negativnih nalaza Revizije

No, potpuna propast ovog projekta nije jedina zamjerka bivšoj administraciji. Naime, Državna revizija 2015. dala je DUUDI-ju nepovoljno mišljenje, što se događa iznimno rijetko. Nađeno je niz propusta u poslovanju ove državne agencije.

Kako je tportal izvijestio, zatekli su kaotično stanje u vođenju evidencija o imovini, prevelike fakture za intelektualne usluge, nesavjesno upravljanje nekretninama, neprovođenje postupaka javne nabave...

Ustanovili su da je registar državne imovine nepotpun, a podaci u njemu nepouzdani. Revizija je pronašla i brojne dokaze o neodgovornom vođenju promjena u poslovnim knjigama ali i propuste u javnoj nabavi.