Mesić je prilikom svog intervjua za Hrvatsku redakciju China Radio Internationala istaknuo kako ovo stoljeće možemo nazvati 'stoljećem Kine' s obzirom na njezin brz razvoj i prisutnost u čitavom svijetu. Prisustvo Kine najvidljivije je na tržištima u Aziji i Africi, a bivši hrvatski predsjednik smatra kako u ovom stoljeću Kina mora tražiti i svoje interese u Europi pri čemu bi Hrvatska postala ulazna točka. Po Mesićevu mišljenju Hrvatska, kao nova zemlja koja je ispunila uvjete pristupanja ovom elitnom gospodarsko-političkom klubu, može imati dvostruku ulogu. S jedne strane može biti dobar most koji će povezati Kinu i EU, a s druge biti od pomoći susjednim zemljama u regiji koje nisu članice.

O suradnji Hrvatske i Kine govori se više godina, ali nikako da se s riječi prebaci i na djela. Mesić je istaknuo da postoji suglasnost i politička volja na obje strane te da je vrijeme da vlast mobilizira kineski kapital koji je prisutan u cijelom svijetu te da napokon dođe i do Hrvatske. Zanimljivo je kako se uvijek, kada je riječ o suradnji hrvatskih i kineskih poduzetnika, spominju problemi s pravnim odredbama koje su navodno već više puta odbile kineske investicije. Bivši hrvatski predsjednik je s druge strane izjavio kako postoje zakonske regulative koje vrlo lako omogućavaju suradnju, ali da je problem u nedostatku agresivnosti gospodarskih subjekata koja bi dovela do realizacije.

'Hrvatska sada mora ponuditi Kini ulazak kapitala u EU', istaknuo je Mesić, dodavši kako se, kada je riječ o rješavanju problema koji koče realizaciju može pozvati na uspješne primjere drugih zemalja, konkretno Slovačke koja je nakon raspada Čehoslovačke našla načina da privuče inozemna ulaganja. 'Ljudi se prije suradnje moraju dobro upoznati jer ako se dobro upoznaju, mogu dobro i surađivati. Ali moram reći da je vrijeme upoznavanja iza nas, politički nemamo problema i sada je vrijeme za realizaciju mogućih suradnji', dodao je bivši hrvatski predsjednik.

Mesić nije krio da je bio zagovornik kineskog izvođača radova kada je riječ o projektu Zračne luke Pleso jer bi time Hrvatska postala centar za prekooceanske letove gdje bi se slijevale rijeke putnika i robe. No do realizacije toga na kraju nije došlo. Istaknuo je kako se zalaže za ublažavanje viznog režima, ali i otvaranja većeg broja konzularnih predstavništava u najvećim kineskim gradovima s obzirom da se radi o velikom tržištu i zemlji.