Nakon što se zbog ideje da se smanji PDV na domaće poljoprivredne proizvode našao na udaru kritika šef SDP-a Davor Bernardić pojasnio je da želi zaštititi proizvode koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj. Provjerili smo koji su to dominantni proizvodi i kako zapravo izgleda robna razmjena s inozemstvom
'Hrvatski sam političar, a ne briselski političar; štitimo hrvatske interese, a ne briselske interese, i unutar postojeće europske direktive napravit ćemo sve da kroz izmjene Zakona o PDV-u pomognemo domaću proizvodnju, one proizvode i grupe proizvoda koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj. To znači da je PDV jednak za sve, ali imate proizvode koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj i na taj način možemo direktno pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima. To je čitava intencija ovog zakona', pojasnio je jučer Bernardić za RTL.
Upitan kako to planira izvesti u praksi, Bernardić odgovara da se to može napraviti izmjenama Zakona o PDV-u na poljoprivredne proizvode koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj. 'Mnogo je tih proizvoda. To su mandarine, to su jagode, to je kupus, to je krumpir. Ono što je također važno je da moramo planirati spustiti PDV i na njihov repromaterijal', kazao je šef SDP-a.
Jesu li jagode, kupus, krumpiri i mandarine doista proizvodi koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj, provjerili smo u statistikama za 2016. godinu.
Mandarine, kojima se pogotovo diči neretvanski kraj, doista jesu među dominirajućim voćem na prostoru Hrvatske. Izuzme li se grožđe, kojeg je lani proizvedeno više od 123,5 tisuća tona, mandarine su bile druge po broju tona proizvedenih u RH. Mandarina je lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, proizvedeno oko 52 tisuće tona.
No govoreći o domaćim proizvodima Bernardić je spomenuo i jagode. Iako krajem travnja i u svibnju štandovi s jagodama zaposjednu zagrebačke ulice i trgove, to bobičasto voće nije jedan od proizvoda koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj. Lani ih je tako proizvedeno samo 3316 tona.
Više od jagoda lani je proizvedeno krušaka (3812 tona), višanja (7467 tona), šljiva (8841 tona), maslina (31.183 tone) te jabuka (44.176 tona).
Kada se govori o povrću, kupus, zbog kojeg je Bernardić već ranije ismijan na društvenim mrežama, doista je dominantno povrće proizvedeno u Hrvatskoj, pokazuju statistički podaci. Kupusa, i to bijelog, lani je u Hrvatskoj proizvedeno 33.654 tone.
Iza kupusa po proizvodnji su luk i češnjak (26.390 tona) i rajčica (24.571 tonu).
Državni zavod za statistiku navodi krumpir pod oraničnim usjevima i po takvoj kategorizaciji on definitivno nije dominantan, a u 2016. proizvelo ga se gotovo 194 tisuće tona.
Međutim od oraničnih usjeva dominantan je kukuruz, kojeg je lani proizvedeno 2,2 milijuna tona, a slijedi šećerna repa, koje je proizvedeno 1,2 milijuna tona. Više od krumpira proizvedeno je i pšenice (966.081 tona), ječma (263.165 tona) te soje (244.075 tona).
Mandarine bolje u izvozu, drugdje dominira uvoz
Iako je Bernardić bio u pravu kada je mandarine i kupus spomenuo kao dominantne proizvode, to se ne mora odraziti i na robnu razmjenu tih proizvoda.
Primjerice, kupus, koji je dominantno povrće u Hrvatskoj, još uvijek dvostruko više uvozimo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani su uvezene 3772 tone kupusa, dok je izvezeno svega 1629 tona.
Mandarine ipak imaju bolje brojke u robnoj razmjeni. Prema statističkim podacima, lani je izvezeno 45.099 tona mandarina (klementine, monrealke i satsuma mandarine, mandarine i wilking mandarine, tangerske mandarine i ostalo), dok ih je uvezeno svega 6885 tona.
Kada se pak govori o jagodama i krumpiru, i tu brojke idu u prilog uvoza. Lani je tako uvezeno 2239 tona krumpira, dok ga je izvezeno oko 45 tona. Uvezlo se pak 1519 tona jagoda, a izvezlo svega 36 tona.
Podsjetimo, Bernardić je prije neki dan najavio da će SDP tražiti smanjenje PDV-a na domaće proizvode, no na nož su ga dočekali stručnjaci tvrdeći da se radi o političkom biseru, s obzirom na to da bi smanjenje PDV-a samo na domaće proizvode bilo u suprotnosti s načelima tržišne ekonomije u Europskoj uniji i njenim zakonodavstvom.
Bernardić je u ponedjeljak pojasnio kako bi se to smanjenje odnosilo na grupe proizvoda koji se, prema njegovim riječima, dominantno proizvode u Hrvatskoj, no PDV bi u tom slučaju bio smanjen i za domaće i strane proizvode.
Takvu ideju SDP je imao i ranije. Još krajem 2015., netom prije izbora, tadašnji ministar financija Boris Lalovac najavljivao je mogućnost uvođenja međustope od 13 posto na neke proizvode.
'Radili smo projekcije na način da stimuliramo domaću proizvodnju, ali tada pokrivate i dio uvoza. Ono o čemu razmišljamo to je da se PDV smanji na svježu ribu (bilo da je riječ o riječnoj, bilo morskoj), a od namirnica na kupus, blitvu, krumpir i dio voća: jagode, mandarine i jabuke. Drugim riječima, na sve ono što se proizvodi u Hrvatskoj. Istina, na taj način se daje poticaj i za uvoz, ali ciljamo da pomognemo domaćoj proizvodnji. Tu mislimo i na proizvodnju jaja i meda, odnosno sve ono što ne trpi velike transportne troškove iz inozemstva te ono što se proizvodi u Hrvatskoj, što proizvode mali OPG-ovi. To je ono što je realno. Računali smo da se PDV može spustiti za 10 do 15 artikala i to na međustopu od 13 posto', kazao je tada Lalovac.