Inspekcijska provjera bolovanja koju je ove godine proveo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na 3800 korisnika pokazala je da je trećina njih na bolovanju bez osnove, pa smo odlučili provjeriti u kojim je dijelovima Hrvatske bilo najviše 'lažnih' bolovanja
Od siječnja do kolovoza ove godine provedeno je 2915 kontrola bolovanja u ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-m i pritom je pregledano 4979 osiguranika te zatvoreno 1517 bolovanja ili 30 posto kontroliranih bolovanja, kako doznajemo iz HZZO-a.
U ove kontrole ubrajaju se inspekcijske provjere na zahtjev poslodavca, pri čemu je kontrolirano 1814 ordinacija izabranih doktora, pregledano 1320 osiguranika i zatvoreno 364 (28 posto) bolovanja.
Izvanredne i redovne kontrole provedene su u 1101 ordinaciji izabranih doktora, a pregledano je ukupno 3659 osiguranika i zatvoreno 1153 bolovanja (26 posto), dok su posebna povjerenstva za kontrolu bolovanja pregledala 4087 osiguranika i zaključila 1641 bolovanje (40 posto).
vezane vijesti
Posebna povjerenstva za provođenje izvanredne kontrole bolovanja uvedena su, kako kažu iz HZZO-a, zbog intenzivnijeg provođenja kontrola u cilju smanjenja ukupne stope bolovanja.
Na zahtjev poslodavaca
HZZO ima četiri regionalna ureda, od kojih svaki ima po nekoliko područnih službi. Najviše bolovanja zatvorio je Regionalni ured u Osijeku s područnim službama u Požegi, Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Virovitici, koji je na zahtjev poslodavaca pregledao 344 osiguranika i zatvorio 127 bolovanja (37 posto).
Slijedi Regionalni ured u Zagrebu jer je zatvorio 131 bolovanje (25 posto) od pregledanih 523 osiguranika, a područne službe ima u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Sisku i Varaždinu.
Zatim ukupno 289 osiguranika pregledao je Regionalni ured u Splitu, čije se područne službe nalaze u Dubrovniku, Šibeniku i Zadru, te je zatvorio 73 bolovanja (24 posto). Najmanje bolovanja zatvorio je Regionalni ured u Rijeci s područnim službama u Pazinu i Gospiću, a pregledao je 155 osiguranika i zaključio 33 bolovanja (21 posto).
Izvanredne i redovne kontrole
Kada su u pitanju izvanredne i redovne kontrole HZZO-a, Regionalni ured u Splitu zatvorio je najviše bolovanja, njih 272 (41 posto), a pregledao je 666 osiguranika. Drugi je Regionalni ured u Zagrebu jer je pregledao 1439 osiguranika i zatvorio 491 bolovanje (34 posto).
Regionalni ured u Osijeku zatvorio je 266 (26 posto) bolovanja, a pregledao je 1029 osiguranika, dok je Regionalni ured u Rijeci pregledao 525 osiguranika i zatvorio 124 bolovanja.
Posebna povjerenstva za kontrolu
Ukupno 875 (53 posto) bolovanja zatvorilo je posebno povjerenstvo u Zagrebu, a pregledalo je 1637 osiguranika, što je najveći broj u odnosu na ostale urede. Slijedi povjerenstvo Regionalnog ureda u Splitu, koje je pregledalo 1067 osiguranika i zatvorilo 424 bolovanja (40 posto).
Povjerenstvo Regionalnog ureda u Osijeku istražilo je 987 osiguranika, od kojih je zatvorilo 223 (30 posto) bolovanja, a povjerenstvo u Rijeci zatvorilo je 119 (23 posto) bolovanja od 396 pregledanih osiguranika.
Iz navedenih podataka može se zaključiti kako najviše 'lažnih' bolovanja ima na području koje pokriva Regionalni ured u Zagrebu s područnim službama u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Sisku i Varaždinu. Ovaj ured sveukupno je zatvorio 1497 bolovanja, slijede Split sa 769 i Osijek sa 616 zatvorenih bolovanja.
Najmanje bolovanja bez osnove otkriveno je na području koje je istražio Regionalni ured u Rijeci s područnim službama u Pazinu i Gospiću, točnije zatvoreno je 276 bolovanja.
Opomena ili novčana kazna
Kada inspekcija utvrdi nepravilnosti, zatvara bolovanja, a liječnicima izriče opomenu ili novčanu kaznu. Moguć je i raskid ugovora, ovisno o težini prijestupa. Nakon provedbe kontrola na zahtjev poslodavaca 17 liječnika je dobilo opomenu, dvoje je dobilo opomene s novčanom kaznom, a dvoje mora naplatiti štetu.
Temeljem rezultata redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja, 79 liječnika dobilo je opomenu, 13 opomenu s novčanom kaznom, devet opomenu uz naplatu štete, četiri opomenu uz naplatu štete i novčanu kaznu te jedan opomenu pred raskid ugovora uz novčanu kaznu.
Iz HZZO-a navode prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) kao redovit razlog zatvaranja bolovanja. Kada su u pitanju razlozi odlaska na bolovanje, najzastupljenije dijagnoze u ovih prvih osam mjeseci bile su bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, ostale ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka, ostale bolesti mišićno-koštanog sustava, potom respiratorne infekcije (sezonske bolesti), kardiovaskularne bolesti i maligne bolesti.
