Kako je počela turistička sezona, zanimalo nas je gdje su sve locirani HGSS-ovci.

'Ove godine provodimo pet nacionalnih dežurstava i to u tri nacionalna parka i jednom parku prirode, uz naše uobičajeno helikoptersko dežurstvo. Ta dežurstva traju cijelog ljeta, a najdulje nam je helikoptersko dežurstvo u Divuljama pokraj vojne baze - četiri mjeseca, dakle do listopada', nabrojio je Rakovac, izvršni pročelnik HGSS-a koji je ove godine dobio tportalovu nagradu Vizionar godine u kategoriji Društvo.

Ističe kako je zabluda to da spašavaju samo nepripremljene planinare i strane turiste.

'Često spašavamo naše kolege, jako dobro pripremljene speleologe, alpiniste i planinske skijaše. Što se tiče ljetne sezone, naraste nam broj akcija, ali to ovisi od godine do godine. Prošle godine imali smo oko 1100 akcija spašavanja i više od 800 preventivnih aktivnosti. Oko trećina svih tih intervencija odnosi se na turističku sezonu', kaže Rakovac.

Zanimalo nas je kako se postaje član HGSS-a. Traži li to posebne znanje i vještine?

'Postati član je i jednostavno i nije jednostavno. Ono što obilježava sve nas osjećaj je pripadnosti obitelji HGSS-a. Jednom kad postanete HGSS-ovac ne morate biti najsposobniji na svijetu, ali morate biti timski igrač. Nastojim stvoriti zvjezdani tim, a ne tim pun zvijezda. Svi koji uđu u službu moraju biti spremni odreći se, barem u početku, u prve tri-četiri godine, dosta vremena za obuku i za upoznavanje. Tako mogu vidjeti je li to za njih', pojašnjava Rakovac.

Velika većina HGSS-ovaca su volonteri dok je tek manji dio njih zaposlen u administraciji. Koliko je zahtjevno održati ravnotežu između, s jedne strane, obiteljskih i poslovnih obaveza, a s druge zadataka u HGSS-u?

Godišnji bez obitelji

'Zaista puno obaveza imamo nauštrub privatnog života i obiteljskih obaveza. To bismo voljeli promijeniti izmjenama propisa koji reguliraju radno-pravni položaj pripadnika ne samo HGSS-a, već i drugih žurnih službi koje funkcioniraju ne samo profesionalno, već i na volonterskoj bazi. Dvije do tri godine provedemo školujući se, a za sve to vrijeme moramo uzimati godišnji odmor. Obučavamo se za spašavanje u ime Republike Hrvatske, a s druge strane godišnji odmor ne provodimo s obitelji. To su pravi apsurdi koje trebamo riješiti kako bi sustav bio održiv. HGSS je kao dodatna vrijednost civilnom društvu u konačnici zaista jeftin, a puno toga možemo. Hrvatska jedino na takav način može ostati u top tri najsigurnije zemlje u Europi', uvjeren je Rakovac.

On smatra da društvena svijest o važnosti sustava zaštite i spašavanja kod nas još uvijek nije dovoljno razvijena. Često poslodavci nemaju razumijevanja za članove HGSS-a koji su njihovi zaposlenici.

'Kad bih išao na razgovore za posao, morao bih objašnjavati što to znači biti član HGSS-a. Rekao bih da je to kao da pjevate u zboru, pa onda vikendom idete na okupljanja, a nerijetko to bude i tijekom tjedna. Neki poslodavci za to imaju više razumijevanja, a neki manje. U privatnom sektoru poslodavcima nije jednostavno. Nije jednostavno naći dovoljno kvalificiranog radnika. Ne može svatko odraditi posao osobe kad ona ode u akciju spašavanja', kaže Rakovac.

Rješenje vidi u davanju određenih poreznih benefita poslodavcima za zapošljavanje djelatnika civilne zaštite, odnosno HGSS-a.

Sigurno niste znali to da je Hrvatska svjetska velesila kad je riječ o speleospašavanju. Na tečajeve HGSS-a svake godine u našu zemlju dolaze speleolozi iz SAD-a, Izraela, Turske, Kine i mnogih drugih zemalja.

Kažnjavanje nesavjesnih, ili...

'Zašto smo tako jaki u speleologiji? Vjerojatno zato što imamo specifičan krš i jako duboke objekte, pogotovo na području Velebita. U proteklih 30 godina istražili smo četiri jame duže od tisuću metara. Najdublja Lukina jama ima 1441 metar. Imamo i niz kompliciranih objekata u kojima provodimo velike vježbe i istraživanja', pojasnio je Rakovac.

Dotaknuli smo se i teme čija aktualnost svake godine poraste dolaskom ljeta i stranih turista u našu zemlju. Treba li naplaćivati spašavanje nesavjesnih ljudi koji se samo u japankama i s bočicom vode upute u planinu?

'Trebalo bi u budućnosti odrediti kako za grubo kršenje određenih pravila uvesti naplatu. To je jako prijeporno. Istaknuo bih da su zaštita i spašavanje obaveza države, provodi se i osigurava za sve građane, ali i strane posjetitelje. Zaista jesmo sigurna zemlja koja 20 posto svog BDP-a ostvaruje od turizma. I zato se isplati ulagati u spašavanje i onih nesmotrenih. Ali kroz neki vid naplate ili osiguranja stranih posjetitelja to se može regulirati', uvjeren je Rakovac.

O čemu smo još razgovarali s izvršnim pročelnikom HGSS-a, možete pogledati na kanalu tportala na YouTubeu, a više o cijelom projektu Vizionar godine doznajte ovdje.