Potreba za osvježenjem vjerojatno je jedan od razloga zašto su naši preci počeli hodati uspravno i obilnije se znojiti, kaže voditelj studije profesor Benjamin Passey sa Sveučilišta Johns Hopkins.

'Poruka našeg istraživanja je da je to područje, jedno od ključnih mjesta na kojima su pronađeni fosili što dokumentiraju ljudsku evoluciju, već jako dugo vruće i bilo je takvo čak i u razdoblju zahlađenja koje je počelo prije tri milijuna godina s ledenim dobima', rekao je Passey.

Profesor ističe da njegovi rezultati govore u prilog tzv. termalnoj hipotezi ljudske evolucije. Naime, prema njoj naši su preci prelaskom na uspravan način hoda evolucijski profitirali jer su tako tijelo manje izložili zrakama sunca od primata koji su hodali na sve četiri. Osim toga, gubitkom dlake i boljom regulacijom tjelesne temperature znojenjem prilagodili su se životu u vrućoj klimi.

'Kako bi utvrdili je li termalna hipoteza ispravna morali smo ispitati je li u područjima u kojima su se razvijali prvi ljudi bilo vruće. Ako jest, onda hipoteza ima neki kredibilitet. Ako nije, onda je možemo odbaciti', pojasnio je Passey.

Njegov prijašnji tim na Kalifornijskom tehnološkom institutu razvio je tehniku mjerenja temperature u davnoj prošlosti na temelju izotopa ugljikovih oksida u tlu. U bazenu Turkina pronađen je rijedak izotop ugljika-13 vezan izravno s također rijetkim kisikom-18 što pokazuje da su prosječne temperature u vrijeme njihova nastanka bile između 30 i 35 stupnjeva Celzijusovih. To pak znači da su dnevne temperature bile još više.

'Već od ranije imamo informacije da su staništa u istočnoj Africi postajala otvorenija što je također hipotetski scenarij u razvoju dvonožnog hoda, no sada također znamo da je bilo vruće. Stoga možemo zaključiti da je termalna hipoteza uvjerljiva', rekao je Passey.

Uspravljanje ljudskih predaka na stražnje noge važan je korak u evoluciji jer je oslobodio ruke za izradu i korištenje oruđa.