Istraživanje, objavljeno u srijedu u časopisu Science Advances, pomiče doba streličarstva u Europi za više od 40.000 godina.

Dokumentirano je da uporaba luka i strijele u Africi datira od prije 70.000 godina.

Ali najstariji prethodni dokaz o streličarstvu u Europi bilo je otkriće luka i strijele u tresetnim močvarama u sjevernoj Europi, posebice u Stellmooru u Njemačkoj, koje datira od prije 10.000 do 12.000 godina.

Novo istraživanje dolazi iz špilje Mandrin u današnjoj regiji Rhone u južnoj Francuskoj.

Lokalitet špilje Mandrin, koji je prvi put iskopavan 1990. godine, uključuje sloj za slojem arheoloških ostataka koji datiraju od prije više od 80.000 godina.

Znanstvenici koji su proveli najnoviju studiju već su dokumentirali da su neandertalci i njihovi moderni "rođaci"- Homo sapiens - naizmjenično nastanjivali špilju Mandrin.

Razina poznata kao "Sloj E" pripisuje se prisutnosti Homo sapiensa prije nekih 54.000 godina i nalazi se između slojeva brojnih neandertalskih zanimanja.

Znanstvenici su proveli funkcionalnu analizu artefakata pronađenih u sloju E koji su bili finije izrađeni od vrhova i oštrica u slojevima iznad i ispod.

Sićušni vrhovi od kremena bili su ključni jer su drugi elementi tehnologije streličarstva kao što su drvo, vlakna, koža, smole kvarljivi i rijetko sačuvani na europskim paleolitskim nalazištima.

"Prelagan da bi bio učinkovit"

Za potrebe studije, znanstvenici su reproducirali sićušne kremene vrhove pronađene u špilji, od kojih su neki manji od američkog penija, i ispalili su ih kao vrhove strijela replikom luka na mrtve životinje.

"Nismo ih mogli baciti na životinje drugačije nego lukom jer su bili presićušni i prelagani da bi bili učinkoviti", rekla je Laure Metz sa Sveučilišta Aix Marseille, koautorica studije zajedno s Ludovicom Slimakom sa Sveučilišta u Toulouseu.

"Morali smo koristiti ovu vrstu pogona", rekla je Metz za AFP. "Jedini način na koji je funkcioniralo bio je s lukom."

Oštećenja na kremenim vrhovima uspoređena su s tragovima na artefaktima pronađenima u špilji, što nedvojbeno dokazuje da su korišteni kao vrhovi strijela, rekli su znanstvenici.

Metz je rekla da dokazi upućuju na to da su se neandertalci i Homo sapiens koji su boravili u špilji vjerojatno susreli u nekom trenutku iako "ne znamo prirodu susreta, jesu li bili ljubazni ili ne".

Međutim, neandertalci koji su nastanjivali Mandrin nastavili su koristiti tradicionalno oružje poput koplja i nisu razvili oružje na mehanički pogon, rekla je.

"Tradicije i tehnologije kojima su ovladale ove dvije populacije bile su stoga duboko različite, ilustrirajući izuzetnu objektivnu tehnološku prednost modernih populacija tijekom njihove ekspanzije na europski kontinent", rekli su znanstvenici.

Metz je kazala rekao da su stanovnici špilje obično lovili konje, bizone i jelene, a unutra su pronađene životinjske kosti.