Sve se više informacija pojavljuje o neandertalcima, najnovija govori da su ti ljudski preci imali solidnu društvenu strukturu, i da su putovali svojim svijetom u malim, ali povezanim obiteljskim skupinama. Mediji su se već počeli poigravati, pa su grupu čiji su geni analizirani već nazvali 'stvarna obitelj Kremenko'.
Otkriće je posljedica genetske analize ostataka neandertalaca nađenih u pećini Čagirskaja u Sibiru, u snijegom pokrivenim Altajskim planinama. Analiza kostiju i zubi ukazala je da je u toj pećini prije pedesetak tisuća godina živjela obitelj čiji su članovi i umrli u tom utočištu. Ovo je dosad najkompletnija kolekcija neandertalskih genoma ikad nađena i analizirana.
vezane vijesti
Spomenuta pećina nalazi se stotinjak kilometara zapadno od drugog velikog nalazišta, pećine Denisova, u kojoj je prije nešto više od deset godina pronađen dokaz o izumrloj vrsti hominina po mjestu otkrića nazvanih denisovci. U Čagirskaji je 2019., pak, iskopano čak oko 90 tisuća kamenih artifakata, koštanih alata, ostataka životinja i biljaka, te 74 neandertalska fosila. Za tu pećinu smatra se da je bila sklonište lovaca na bizone, a kosti su ugljičnom analize smještene u vrijeme prije 51-59 tisuća godina. Prema analizi peluda i životinjskih ostataka utvrđeno je da je klima u kratko vrijeme kad su neandertalci živjeli u toj pećini bila izrazito hladna.
No, najznačajnije otkriće — rezultati su objavljeni u časopisu Nature — tiče se genetike pronađenih fosila, kako u Čagirskajoj, tako i u obližnjoj pećini Okladnikov. Znanstvenici su izolirali fantastičnih 13 genoma, što je dvostruko više od dosad izoliranih. Time je omogućeno dokazivanje teze da su neandertalci živjeli u biološki povezanim skupinama od dvadesetak jedinki. Dosad se tu tezu pokušavalo dokazati posrednim dokazima, poput otisaka stopala ili osobinama nalazišta.
Tako je utvrđeno da su dvije jedinke, odrasli mužjak i ženka u adolescentskim godinama, izravno genetski povezane, moguće otac i kći. Otac dijeli mitohondrijski DNA s još dva mužjaka, koji su mu vjerojatno bili bliski rod po majčinoj liniji. Postoji mogućnost da su imali zajedničku baku.
Nema dokaza da su pripadnici ovog neandertalskog klana dolazili u dodir s ne tako udaljenim denisovcima, premda su vjerojatno živjeli u isto vrijeme. Istraživači procjenjuju da su denisovci potomci zajedničkog pretka koji je živio 30 tisuća godina prije neandertalaca iz Čagirskaje. S druge strane, neandertalci u dvije sibirske pećine dio su iste populacije s europskim neandertalcima.
Visoka sličnost u genomskim segmentima neandertalaca iz Čagirskaje govori da njihova grupa nije brojila više od dvadesetak jedinki, najviše zbog toga što su ženke često napuštale svoju obitelj i priključivale se drugim klanovima. Nažalost, nemoguće je utvrditi — bar zasad — odnose li se ove osobine na sve neandertalske zajednice, ili samo na ovu grupu koja je živjela na dosta izoliranom području.
Zanimljive su i teorije kako su pripadnici ove skupine pomrli, jer se očito dogodila nekakva tragedija koja je njihove kosti zauvijek zadržala u pećini. Po jednoj tezi, umrli su od gladi zbog slabog ulova u hladnoj klimi, dok drugi istraživači upućuju da su se možda smrznuli u nekoj strašnoj oluji. Uostalom, ipak je riječ o Sibiru.
