Još otkako su njihovi ostaci prvi put otkriveni 1856. neandertalce se obično promatralo kao izumrlu vrstu, primitivniju i odvojenu od današnjih ljudi. Danas znamo da su bili vrlo slični ljudima, naši pradavni preci su ih poznavali, čak su se i miješali s njima. Pa ipak, oni su izumrli, a ljudi su preživjeli, razvijali se i zavladali Zemljom.
Neandertalci su se pojavili prije 400 tisuća godina, vrlo vjerojatno od još starijeg pretka kojega danas znamo pod imenom Homo heidelbergensis. Bili su iznimno uspješni, i proširili su se na ogromnom području od Mediterana do Sibira, uključujući i naše krajeve o čemu nas uči i sjajan muzej u Krapini. Bili su visoko inteligentni, s mozgom koji je u prosjeku bio veći od onog kod Homo sapiensa.
vezane vijesti
Bili su lovci na velike životinje, skupljali su biljke, gljive i uzimali hranu iz mora. Poznavali su vatru i koristili je za kuhanje, izrađivali različita oruđa, radili odjeću od životinjskih koža, nakit od školjaka, čak su ostavljali urezane simbole po zidovima pećina u kojima su živjeli. Brinuli su za mlade, stare i bolesne, gradili skloništa, preživljavali oštre zime i vruća ljeta, pa i pokapali svoje mrtve.
Ljudske pretke sretali su diljem europskog kontinenta, kojeg su dijelili najmanje 14 tisuća godina, čak su se i međusobno parili. Pa ipak, među njima (ili među nama?) postoji jedna važna razlika: neandertalci su nestali. Precizni razlozi zbog čega se to dogodilo i dalje muče znanstvenike, ali smatra se da je to bilo posljedica kombinacije više čimbenika.
Prvo, klima je u posljednjem ledenom dobu bila vrlo promjenjiva, varirajući između hladnoće i topline što je životinje i biljke izložilo naporima da prežive, pa su se i neandertalci konstantno trebali prilagođavati. Drugo, njih zapravo nikad nije bilo jako puno, smatra se da cijela neandertalska populacija nije prelazila više od nekoliko desetaka tisuća jedinki. Živjeli su u grupama koje nikad nisu bile brojnije od 15, za razliku od Homo sapiensa čije zajednice su i u toj ranoj fazi znale brojiti i do 150 ljudi. Tako male neandertalske grupe su bile genetski neodržive zbog međusobnog parenja.
Treći razlog je konkurencija s drugim grabežljivcima, posebno s modernim ljudima koji su migrirali iz Afrike prije oko 60 tisuća godina. Danas se vjeruje da su brojni neandertalci zapravo bili asimilirani u veće zajednice Homo sapiensa.
Za sve ove tvrdnje znanstvenici već desetljećima prikupljaju dokaze iz nalaza kostiju, kamenih i drvenih alatki, nakita, grobova, a uspješno je izdvojen i genom neandertalaca. I utvrđeno je nešto umnogome mijenja sliku o našoj prošlosti: ispada da je čak 99,7 posto DNA kod neandertalaca i modernih ljudi identično, iz čega proizlazi da nismo odvojeni, nego su oni zapravo naši najbliži, makar izumrli srodnici.
Možda najveće iznenađenje za znanstvenike su dokazi o međusobnom parenju neandertalaca i ljudi koje je ostavilo traga i kod današnjih ljudi. Mnogo Europljana i Azijaca ima između 1 i 4 posto neandertalskog DNA, dok toga primjerice uopće nema kod subsaharskog stanovništva odakle su Homo sapiensi prvi put došli na tlo današnje Europe i tu prvi put sreli neandertalce. Ironija sudbine je da po tome ispada da — s obzirom na to koliko na Zemlji danas ima stanovnika — na svijetu nikad nije bilo više neandertalaca, premda su 'službeno' izumrli.
Rekonstruirani genom pomaže nam i u razumijevanju izgleda neandertalaca, jedan od dokaza primjerice govori da su oni mnogo prije Homo sapiensa imali blijedu kožu i crvenu kosu. Osim toga, brojni geni koje dijelimo s neandertalcima povezani su s osobinama koje inače pripisujemo modernim ljudima, od osjeta okusa do sposobnosti govora.
Jedno od zanimljivijih otkrića je ono koje govori o utjecaju neandertalskog DNA na naše zdravlje. Naime, ono što je bilo korisno za ljude prije više desetaka tisuća godina danas pravi probleme kad se kombinira s modernim zapadnjačkim načinom života. Utvrđene su veze prema alkoholizmu, gojaznosti, alergijama, začepljenjem krvnih žila i depresijom. Nedavno su neki znanstvenici koji se bave ovim poljem čak sugerirali da su neandertalski geni u modernim ljudima uzrok ozbiljnijih komplikacija od COVID-a 19.
Neandertalci, naravno, nisu bili svjesni što ih čeka i da idu svome kraju. Nisu nestali odjednom kao dinosauri, nego je bila riječ o postepenom i dugotrajnom procesu. Na koncu je nestao svijet kojim su vladali, okrenuo se protiv njih dok im nije postao smrtni neprijatelj. Možda nam mogu poslužiti kao lekcija. Za razliku od neandertalaca, mi smo danas itekako svjesni situacije u koju je zapala Zemlja, dobrim dijelom našom krivicom, i još bismo mogli utjecati na ispravljanje problema u kojima smo se našli. Ni jedna vrsta, očito, ne treba vlastito postojanje uzimati zdravo za gotovo.
