Ostatke materijalne kulture neandertalaca pronašao je vanjski suradnik ustanove, speleolog Hrvoje Cvitanović u prisustvu arheologinje Jane Frdelje, oboje članovi speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca.

'Prilikom uređenja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje, odnosno prilikom postavljanja zaštitne ograde oko postojeće sonde s izloženim artefaktima, pronašao sam kamenu alatku koja mi je na prvu djelovala vrlo zanimljivo prvenstveno jer se artefakt nalazio pored falange i zuba špiljskog medvjeda, a drugo što do tada takvu obradu rožnjaka nisam nikada vidio u živo osim u stručnoj literaturi. Riječ je o slučajnom nalazu, jer da smo odlučili stupove postaviti svega nekoliko centimetara dalje ova alatka ostala bi zakopana u slojevima zemlje. Osjećao sam se iznimno zadovoljno jer govorimo o rijetkom pronalasku koji predstavlja potencijal za daljnja istraživanja čiji ishodi poprimaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj', ističe Hrvoje Cvitanović.

Javna ustanova Baraćeve špilje danas će u suradnji s vanjskim suradnicima otkriti ukupne rezultate recentnih istraživanja u Značajnom krajobrazu Baraćeve špilje koja su se provodila tijekom 2020. i 2021. godine sa ciljem zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti na području općine Rakovica.

Potaknuti zaista velikim pronalaskom iz Ustanove planiraju nastaviti istraživanja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje u suradnji Ministarstvom kulture, speleološkim klubom Ursus spealeus te odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilištem u Wyomingu iz SAD-a.

'Ovaj izvanredni nalaz smatramo potencijalom za daljnji socio-ekonomski razvoj turizma na našem području. Naš cilj je istraživanjem Gornje Baraćeve špilje postići prepoznatljivu nacionalnu važnost, koju treba unaprijediti promocijom na svjetskom turističkom tržištu te sudjelovanjem na međunarodnim znanstvenim događanjima. Ovakvi rezultati su nam velika motivacija za nastavak istraživanja, jer zaista, gdje god zagrebemo, nešto i pronađemo! Ipak, špilje su posljednja neistražena područja na Zemlji. Nećemo ovdje stati', izjavila je ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje Tihana Oštrina.

Specifični cilj je provesti istraživanje slojeva artefakata neandertalaca kojim bi potvrdili aktivnost neandertalaca, otkriti u kojoj su mjeri bili prisutni u Gornjoj Baraćevoj špilji, dok je prilikom provođenja istraživanja potrebno potvrditi ponavljanje.

'Ovo je jedno jako zanimljivo strugalo na vrlo kvalitetnom materijalu, vrlo kvalitetnih sirovina. Po uobičajenoj tipologiji Francoisa Bordesa, možemo reći da je to bilo jedno kutno strugalo, naime ovaj poprečan rub je obrađen i po njemu to je poprečno strugalo, ali i ovaj ovdje rub je obrađen i ta 2 ruba se spajaju, ali orijentacija je, s obzirom na plohu, dakle dio udarne plohe, orijentacija je ovakva i radi se o jednom kutnom strugalu. Takva oruđa tipična su za srednji paleolitik odnosno za musterijen koji se u Europi uvijek veže za neandertalce. Koji put mogu doći i u mlađem razdoblju pa je teško na osnovi jednog artefakta 100 posto zaključiti o čemu se radi u smislu kulture, međutim ovo je vrlo tipično strugalo kakvo imamo u musterijenu i s obzirom na informacije koje sam dobio od sudionika iskopavanja, vrlo je vjerojatno da se ovo veže za neandertalca. To bi značilo da imamo još jedan, novi srednje paleolitički lokalitet u Hrvatskoj, gdje su barem kratko, u Baraćevoj špilji, na osnovi barem jednog ovakvog, za sada, nalaza svratili neandertalci', zaključuje dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. Odsjeka za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dodavši kako to treba shvatiti kao poticaj za daljnja istraživanja pošto ovo otkriće daje veliku vrijednost samom nalazištu i dokazuje prisutnost čovjeka u razdoblju koje je vrlo atraktivno ne samo za nacionalnu nego i za međunarodnu znanost.