Prvi okrugli stol "Kvaliteta međuljudskih i međunacionalnih odnosa - 20 godina nakon", održan je srijedu u Hrvatskom novinarskom domu, a prethodilo mu je predstavljanje rezultata drugoga vala anketnog istraživanja o spremnosti na oprost i pomirenje Hrvata i Srba.
Okrugli stol suorganizirali su Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zaklada Konrada Adenauera, Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatsko katoličko sveučilište, priopćio je Fakutet hrvatskih studija.
Predstavaljeni su rezultati drugoga vala anketnog istraživanja o spremnosti na oprost i pomirenje Hrvata i Srba. Prvi val istraživanja proveden je 2000., a drugi potkraj 2019.
Slabi pomaci u spremnosti hrvatskih građana na oprost
Istaknuto je da su predstavljene promjene do kojih je došlo tijekom dva desetljeća od prvoga vala istraživanja. O rezultatima istraživanja govorio je prof. dr. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija.
vezane vijesti
Balabanić je tako rekao kako rezultati istraživanja ukazuju na slabe pomake u spremnosti hrvatskih građana na pomirenje s građanima srpske narodnosti sve dok se ne promijene okolnosti koje su dovele do sukoba i dok srpska strana ne prihvati odgovornost za zbivanja tijekom 1990-ih.
U priloženim rezultatima istraživanja, među ostalim, stoji da približno 41,1 posto ispitanika podržava povratak iseljenih Srba što je blagi porast u odnosu na rezultate iz 2001., a kao glavni razlog navode svačije pravo da se vrati u vlastiti dom.
S druge pak strane, porastao je broj ispitanika koji nije posve siguran protivi li se ili podržava povratak Srba u Hrvatsku, a njih je 53,3 posto. U slučaju protivljenja najčešće se navode razlozi poput "mogućih nemira" (8,3 posto), "suživot Hrvata i Srba je nemoguć" (4,5 posto), te "Srbi su glavni krivci u ratu" (4,1 posto.).
U istraživanju ispitanicima su postavljena pitanja u sklopu četiri tematske cjeline - mišljenja o Domovinskom ratu, stavovi prema žrtvama, veteranima i invalidima, stavovi prema povratku iseljenih Srba i ratnim žrtvama te o ulozi društvenih aktera u procesima oprosta i pomirenja. Ukupno je anketirano 700 ispitanika, ali nakon kontrole odgovora izostavljeno je sedam upitnika te je realiziran uzorak veličine od 693 ispitanika.
Domovinski rat - za više od trećine najsvjetliji trenutak povijesti
Kada je riječ o Domovinskom ratu, on je za 35,6 posto ispitanika najsvjetljii trenutak povijest, a 21,3 posto ispitanika smatra ga neslavnom epizodom.
S tvrdnjom da za rat krivicu snose obje strane slaže se 28,8 posto ispitanika, dok se s tvrdnjom da je isključivi krivac za rat agresivna srpska politika slaže 67,4 posto ispitanika, što je u odnosu na 2001. značajno smanjenje od 25 posto.
Uvodno su o projektu koji traje 20 godina govorili fra Bože Vuleta iz Franjevačkog instituta za kulturu mira i voditelj Ureda Zaklade Konrada Adenauera za Hrvatsku i Sloveniju Holger Haibach.
U panel-raspravi sudjelovali su prorektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Gordan Črpić, prodekan za znanost Fakulteta hrvatskih studija Ivo Džinić i prof. dr. Andreja Brajša-Žganec s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Prorektor Črpić smatra kako glavna oprjeka u Hrvatskoj nije oprjeka odnosa Hrvati-Srbi, nego oprjeka odnosa Hrvati-Jugoslaveni. Jer, istaknuo je, jedna struja je više usmjerena nacionalno, a druga više kozmopolitski i često ima a priori negativno stajalište prema nacionalnom.
Andreja Brajša-Žganec problematizirala je rezultate istraživanja koji ukazuju na vrlo nisku razinu općega povjerenja u druge koje se zamjećuje kod populacije od 16 do 24 godina starosti. Istaknula je važnost kvalitete života općenito te na isprepletenost sustava koji utječe na mladoga pojedinaca - počevši od obitelji pa nastavno na odgoj i obrazovanje te u konačnici cijelu okolinu o kojoj ovisi kako će djeca učiti o međuljudskim odnosima.
Prodekan Džinić istaknuo je da oprost u fokus stavlja konkretnu osobu, pojedinca koji mora sam sa sobom raščistiti neke stvari. S druge strane, ističe da i sam oprost može postati veliki teret kada želite nekome oprostiti, a ne nailazite na ono što je temelj mogućnosti oprosta - a to je da netko uopće traži oprost. Džinić smatra da politika ima veliku ulogu u stvaranju percepcije mogućnosti zajedničkoga suživota i da je tu puno veći problem nego na razini pojedinca.
Sljedeći okrugli stol najavljen je za 19. svibnja u Hrvatskom novinarskom domu.
