Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u Livnu kako se Hrvati iz Hrvatske i BiH u 'mutnim vremenima' moraju držati zajedno, te je pozvao na rješavanje unutarnjih problema u Bosni i Hercegovini dogovorom s druga dva naroda i bez miješanja stranaca
Milanović je u srijedu u Livnu odlikovao livanjsku brigadu HVO-a Petra Krešimira IV. i govorio na obljetnici povodom 33. godišnjice zaustavljanja srpskih snaga i JNA na livanjskoj bojišnici kojim je spriječen prodor prema Dalmaciji i dolini Neretve.
Ocijenio je kako živimo u vremenima koja nisu 'razumna i odgovorna nego su mutna, neodgovorna".
"U takvim vremenima moramo se držati zajedno i mi Hrvati i zajedno i razumno razgovarati i dogovarati sa narodima koji su nam blizu", rekao je Milanović.
Dodao je kako kako u BiH nikada ne dolazi s priokrivenim i zlim planovima te je pozvao na postizanje dogovora o problemima.
"Trebat će dogovoriti taj dogovor. Najbolje da ga sklopite sami Hrvati, Srbi, Bošnjaci uz što je moguće manje sudjelovanje stranaca", dodao je i naveo kako u BiH nikakvog dogovora neće biti bez sudjelovanja tamošnjih Hrvata.
vezane vijesti
Istaknuo važnost obrane Livna u ratu
Za livanjsku brigadu Petra Krešimira IV. je rekao kako je osnovana u vrijeme borbi za Vukovar 1991. godine, te da ima golemi doprinos u obrani BiH i Hrvatske 1992.
"Odavde se kontrolira drugi prostor, Republike Hrvatske. Ta pobjeda 23. travnja 1992. godine je bila jako neopisivo važna za Hrvatsku i za daljnje djelovanje i kontrolu ovog dijela Dalmacije", istaknuo je.
To zaustavljanje srpskih snaga po hrvatskom je predsjedniku bio preduvjet za oslobodilačke operacije 1994. i 1995. godine.
"Oluja je započela ne 1994. nego možda još u proljeće '92. godine ovdje, obranom Livna i stvaranjem pretpostavki fizičkih i prostornih za velike pobjede HV-a 1995. godine", rekao je predsjednik.
Tijekom rata brigada Petar Krešimir IV branila je 80 kilometara dugu bojišnicu, te je ostvarila prve pobjede HVO-a protiv JNA i generala Ratka Mladića u travnju 1992. godine s drugim hrvatskim postrojbama i pod vodstvom generala Ante Gotovine. Tijekom Domovinskoga rata poginuo je 81 njezin pripadnik.
