Predsjednik Republike Zoran Milanović tragičan niz smrtnih slučajeva u Oružanim snagama pripisuje posljedicama pandemije i nekim osobnim problemima. Može li se baš sve pripisati pandemiji u RTL Direktu objasnio je dr. Ante Bagarić s Klinike za psihijatriju Vrapče
Dr. Bagarić smatra da je vrlo bitno govoriti o tim slučajevima.
'Ako ne govorimo o tome onda potičemo naše fantazije - kako je to moglo, jesu li stradali, je li organizirano, je li netko protiv njih. Dakle, vrlo je važno govoriti o svemu što se događa u tamnim stranama. To nije lako ni medijima ni ljudima iz vojske, ali mi se moramo privikavati da o teškim stvarima govorimo precizno, iskreno, da kažemo da se to desilo, zašto se to desilo. Vojska je jedan specifičan, možda jedini sustav koji u sebi ima ove dvije komponente - jedna je da se ti ljudi obučavaju da budu što destruktivniji. Postoji u vojsci ono - uništiti živu silu...', kazao je dr. Bagarić za RTL Direkt.
Vojnici su obučeni da ubiju i to ne može proći bez posljedica.
'To nije ovako na nekoj, opet površnoj razini samo ubiti neprijatelja. Ta obučenost za destrukciju se onda širi - negdje manje, negdje više, ali ona se širi', poručio je dr. Bagarić, odgovorivši i da se cijelu tu situaciju ne može odvojiti od činjenice da su ljudi radili ili bili pripadnici oružanih snaga.
Komentirao je oi to što MORH sugerira da to nema veze s vojskom i da su oni stradali zbog nekih svojih problema.
'Vojska je upravo takva. Koliko god oni kažu - mi smo radili psihologijsko testiranje pri pristupanju... Da, a u pristupanju su ti ljudi imali neko svoje mentalno stanje, neke svoje motive. Kod svih nas se to s vremenom mijenja i netko tko je bio silno motiviran i otporan na stres, nakon godinu ili dvije se to može radikalno promijeniti. Dakle, vjerojatno to ima veze s nekim aspektima te vojske i to treba tako uzimati i o tome treba govoriti. Ovo je dobro da predsjednik i svi stalno o tome govore makar ovo 'neću reći danas ne. Štitit ćemo obitelji poginulih, njih, nećemo govoriti ništa osobno, ali ima puno informacija o kojima trebamo razgovarati i razmišljati o njima', kaže dr Bagarić.
Nešto govori i to što pet ili šest samoubojstava tamo događa na razini godine, a sad je ovakva koncentracija.
'Dakle, to su mladi ljudi koji bi trebali biti otporniji na stres i otporniji od prosjeka. Ukazuje na to da neki problem postoji, sigurno je da nešto postoji i nadam se da ćemo brzo otkriti o čemu je riječ', poručio je dr. Bagarić.
Po pitanju psihološke pomoći i broja psihijataram on smatra da ne bi bilo loše da taj veliki sustav traži pomoć izvana.
'Svima nam je potrebna pomoć, pa i u vojsci. Lijepo je to što su poslali, treba pomoć i tim psihijatrima koji rade u vojsci. Treba im supervizija, negdje da se promišlja kako otkriti i prevenirati'.
Podsjeća kako su svi, pa i on osobno, govorili u medijima da će korona i pandemija uzrokovati povećanu suicidalnost. Prema dosadašnjim podacima ipak nije.
'Naše nekakve prosudbe psihodinamske su bile da se u emocionalnom sustavu dešavaju teški poremećaji. Međutim, sada za Hrvatsku i za većinu zemalja koje su to pratile u istraživanju imamo da se stopa suicida tijekom cijele pandemije nije povećala', rekao je, dodajući da je to oko 600 slučajeva godišnje i to je velika brojka, iako je prije bila i veća.
Ne ustručavajte se tražiti pomoć
- Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb
Nazovite na telefon 01-2376-470 kad god vam zatreba pomoć od 0 do 24 sata. U Centar za krizna stanja pri KBC Zagreb možete doći i bez najave i uputnice svakim danom između 8 i 20 sati.
- Hrabri telefon
Ako ste maloljetno dijete ili roditelj koji se suočava s različitim odgojnim izazovima, možete se obratiti stručnjacima na Hrabrom telefonu.
Ako ste dijete, nazovite na besplatni broj 116-111.
A broj Hrabrog telefona za mame i tate je 0800-0800. Linija je otvorena svakim radnim danom od 9 do 20 sati.
- Psihološki centar TESA
Psihološki centar TESA udruga je koja već 25 godina daje besplatnu psihološku pomoć i podršku zdravom razvoju građana. Nazovite na broj: 01/48 28 888 - radnim danom od 10 do 22 sata ili im se javite mailom za savjet: psiho.pomoc@tesa.hr