"Kuna će nekima sigurno nedostajati, drugima neće. To je individualno i to smo dobili u istraživanju o prilagodbi građana na euro. Jedno od pitanja bilo je hoće li im nedostajati kuna i nešto više od polovice potvrdno je odgovorilo. Jedan od razloga je to što smo u tranzicijskom periodu uglavnom negativni aspekti najistaknutiji, od poskupljenja, zaokruživanja cijena na više. I to povećava žal za kunom. Ali kako vrijeme bude prolazilo, navikavat ćemo se i kako budemo spoznavali benefite eura i žal će se smanjivati". rekao je Erceg za RTL.

Pojasnio je i paradoks da se osjećamo siromašnijima, a da smo istovremeno spremni više trošiti.

"To je rezultat psihološki zanimljivog fenomena koji se zove iluzija novca. Javlja se pojava da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca, odnosno na cifru na broj koji vidimo nego na stvarnu realnu vrijednost, odnosno koliko možemo kupiti s novcem. Može se dogoditi kad sjednu plaće u eurima, da će ljudi vidjeti prvi put znatno manju brojku nego su navikli, neki i prvi put troznamenkastu brojku i može doći do subjektivnog osjećaja siromaštva. A cijene u trgovinama nam će se činiti manjima, bit će osjećaj da je proizvod bolja pogodba. To može biti opasno u početku zbog malo iracionalne potrošnje zbog tog efekta", rekao je.

Kaže da se ljudi, suočeni s novim situacijama, ipak malo opreznije ponašaju, da staju na kočnicu i da su oprezni.

"Bit će u početku pogrešaka i naučit ćemo što znači vrijednost u euru", rekao je Erceg.

No uz kunu ide posebna emocija jer je ona jedan od najvećih simbola od nastanka Hrvatske pa pojašnjava da će dio ljudi sigurno biti nostalgičan prema kuni i to zbog tendencije pamćenja da se sjećamo uglavnom pozitivnih aspekata prošlosti, a zaboravljamo negativno.

'Sjećat ćemo se sa sjetom prošlosti i većini će ljudi kuna će ostati u pozitivnom sjećaju. Ali očekujem da ćemo se brzo naviknuti na eure i na život s njima", zaključio je.