U 2018. Ured je postupao u 5082 predmeta, pri čemu je zabilježen rast pritužbi građana za 8,6 posto u odnosu na godinu ranije. Najviše pritužbi je zbog diskriminacije (12 posto), radnih i službeničkih odnosa (11 posto), te pravosuđa i zdravstva (10 posto).

Najveći porast, od 70 posto, zabilježen je u području zaštite prava branitelja i članova njihovih obitelji, posebno uz braniteljski status te materijalna i druga prava. S druge strane, najveći pad pritužbi je u području ovrha, kojih je 40 posto manje nego lani, te u području imovinskopravnih odnosa, obnove i stambenog zbrinjavanja.

Lani je, kao i ranijih godina, najviše pritužbi građana upućeno iz Zagrebačke županije i Grada Zagreba, zatim slijede Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Sisačko-moslavačka županija.

Najviše se diskriminira u području rada i zapošljavanja

Područje rada i zapošljavanja najzastupljenije je u pritužbama (42,9 posto), češće temeljem dobi te članstva u sindikatu u privatnom sektoru, odnosno temeljem političkog uvjerenja u javnom, pri čemu se na diskriminaciju na radu odnosi 27,1 posto, a pri zapošljavanju 15,8 posto.

Unatoč nedostatku radne snage, građani ukazuju na nepravilnosti pri zapošljavanju, sklapanju ugovora o radu na određeno, nezakonit i neplaćeni prekovremeni rad, nedopuštene otkaze, nepravilnosti oko isplate plaća, ali i zlostavljanje na radu, a mnogi ne znaju kako zaštititi svoja prava. Prisutan je i strah radnika od viktimizacije pa se nerijetko obraćaju anonimno, kako im se ne bi pogoršao radno pravni status.

Gledajući osnove diskriminacije, konzistentno s prethodnim godinama, prednjači rasa, etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno podrijetlo, pri čemu se osobito izdvajaju pripadnici romske i srpske nacionalne manjine te migranti s 20,8 posto ukupnog broja pritužbi.

Romi su i dalje suočeni s preprekama u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, zaštiti zdravlja, te društvenoj isključenosti i predrasudama.

'Pripadnici srpske manjine također su snažnije izloženi diskriminaciji temeljem etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla, a svjedočimo i već dugogodišnjem trendu pogoršanja odnosa dijela većinske javnosti i nekih političkih i javnih aktera prema toj zajednici', stoji u izvješću.

'I dalje su mnogi suočeni s diskriminacijom temeljem svoje nacionalne pripadnosti, dobi ili imovnog stanja, posebice u područjima rada i zapošljavanja i pristupa dobrima, a polarizirajući i diskriminatoran govor, pa i govor mržnje, snažno obilježava javni diskurs. Posebno zabrinjava kada se njime koriste javne osobe i političari koji bi, umjesto toga, svojim primjerom trebali graditi društvo utemeljeno na toleranciji i uvažavanju različitosti', ističe se u izvješću.

Ured i dalje zaprima pritužbe migranata i udruga koje upućuju na otežani pristup međunarodnoj zaštiti, nedostatak sustavne primjerne integracijskih mjera, te nasilje policije nad migrantima u iregularnom prelasku granice, pri čemu izostaje učinkovita istraga o tome.

'Pritom, važno je ponovo istaknuti kako nam MUP nezakonito uskraćuje neposredni pristup predmetima i podatcima o postupanju prema migrantima, što je praksa koju žurno treba promijeniti', ističe se u izvješću.

Rizik od siromaštva pogađa najslabije segmente društva

Usprkos rastu BDP-a, porasla je i stopa rizika od siromaštva, osobito za osobe starije životne dobi, kojima su uvelike nedostupne i socijalne usluge, stoji u izvješću. Značajne razlike u mirovinama pojačavaju nejednakost i osjećaj nepravde, a preporuka EK da se usklade mirovine po općem i posebnom propisu nije usvojena.

U 2018. zaprimljeno je znatno više pritužbi građana na diskriminaciju temeljem imovnog stanja u odnosu na godinu ranije. Sve više je umirovljenika koji se žale da zbog niskih mirovina imaju poteškoća s pristupom različitim javnim servisima i socijalnim uslugama. Čak 32,7 posto umirovljenika živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te su često izloženi višestrukoj diskriminaciji, stoji u izvješću.

'Nedostatak socijalnih, zdravstvenih, komunalnih i drugih usluga, energetsko siromaštvo i prometna izoliranost često su svakodnevica mnogih naših sugrađana, osobito u ruralnim krajevima i na otocima', upozorava se.

Nadalje, Hrvatska se lani nastavila suočavati s iseljavanjem, a građani kao najčešće razloge navode neorganiziranu i loše vođenu državu, korupciju i zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, osjećaj beznađa i besperspektivnost.

Građani izražavaju i nezadovoljstvo kvalitetom sudskih odluka, osjećaju se nejednaki pred zakonom te smatraju kako sudska vlast nije neovisna od izvršne. U 2018. zaprimljena je 281 pritužba iz područja pravosuđa, od kojih se 127 odnosilo na sudove.

'U pritužbama koje zaprimamo u ovom području, građani ukazuju na podložnost sudaca koruptivnim utjecajima, ističu njihovu nedovoljnu neovisnost te navode da postoji sprega izvršne vlasti i pravosudnih tijela, što smatraju glavnim uzrokom nefunkcioniranja pravosuđa', navodi se u izvješću.

Od ukupnog broja zaprimljenih pritužbi 2018., u čak 65 posto građani su izražavali nezadovoljstvo kvalitetom sudskih odluka i radom sudova, isticali da se ne uvažavaju dokazi koje su predočili sudu te da se presude donose na način koji ne ostavlja dojam poštivanja njihovih procesnih prava i ne jamči pravičnost suđenja.

Unatoč očekivanju da će primjena novog Zakona o hrvatskim braniteljima riješiti njihove nagomilane probleme, zaprimljeno je 70 posto više pritužbi branitelja, radi priznavanja statusa, ali i teškog socijalnog stanja.

U 2018. pokrenuti su brojni sudski postupci protiv novinara i medija, što utječe na stupanj ostvarivanja medijskih sloboda, a netrpeljivost prema različitim skupinama i mišljenjima i dalje je snažno prisutna u javnom prostoru.

'Učestale su pojave negiranja zločinačkog karaktera NDH, a neki i dalje pogrešno pokušavaju opravdavati pozdrav 'Za dom spremni' pozitivnim konotacijama obrane u Domovinskom ratu, iako je on i tada bio u suprotnosti s Ustavom, a neprihvatljivo je i svako opravdavanje zločina te kršenja ljudskih prava od strane komunističkog režima', stoji u izvješću.

Pravi izazovi tek predstoje

Analiza i ocjena stanja u izvješću pripremljena je na temelju pritužbi, terenskog rada, istraživanja te podataka tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, strukovnih udruženja, akademske zajednice, vjerskih organizacija i mnogih drugih.

Uz analizu i ocjenu stanja, pravobraniteljica u izvješću daje i 209 preporuka za uklanjanje sustavnih problema i nepravilnosti, uz napomenu kako je u 2018. zamjetan rast provedbe preporuka iz ranijih izvješća.

'Nažalost, mnoge preporuke koje smo upućivali nadležnim tijelima, kako u radu tijekom godine, tako i u izvješćima Hrvatskom saboru, nisu provedene, čime je propuštena prilika da se izravno utječe na bolji stupanj zaštite ljudskih prava', upozorava se.

Zaštita prijavitelja nepravilnosti novi je mandat pučke pravobraniteljice, sukladno Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji stupa na snagu 1. srpnja 2019. Međutim, za provedbu nisu osigurana sredstva, što predstavlja izravan pritisak na rad neovisne institucije u svim njenim mandatima.

'Pozitivni pomaci u zaštiti ljudskih prava svakako su dobrodošli, no pred nadležnim tijelima i donositeljima odluka tek se nalaze pravi izazovi. Nadamo se da će preporuke iz ovog izvješća biti u još većoj mjeri uvažene, jer je zaštita ljudskih prava i vraćanje povjerenja u institucije, uz gospodarski rast koji omogućava poboljšanje životnog standarda, jedan od najvažnijih načina da se spriječi iseljavanje kojem svjedočimo posljednjih godina', zaključuje se u izvješću.