'Ulazimo u fazu koja se smatra najzahtjevnijom. Vrhunac epidemije još nije. Moramo znati da svaki respiratorni virus, pa tako i ovaj, utječe na to da ne možemo očekivati dabroj zaraženih bude manji, nego upravo veći. Uz sve epidemiološke mjere, pokušajmo tu brojku smanjiti', kazao je Srića, pulmolog s Klinike za plućne bolesti Jordanovac.

Potvrdio je da sutra dolazi u KB Dubrava. Kaže da će kao jedan od pet pulmologa i još tri specijalizanta doprinijeti svojim znanjem i iskustvom u radu s pacijentima u akutnom intenzivirajućem respiracijskom centru.

'Što se smjena tiče, prilagodit ćemo se onome što budu od nas zahtijevali šefovi. Kad netko govori da ovo nije ratno stanje, onda bih se ja usudio reći da ovo je nešto što može nalikovati na mobilizirajućem ratnom stanju. Moramo dati svoj doprinos, uz potporu svima. Opet upućejem apel građanima da se pridržavaju mjera i čuvaju jer je pred nama teško razdoblje. Sada je najnesigurnije oboljeti i dobiti ovu zarazu', istaknuo je za HRT.

Covid infekcija je akutni respiratorni infekt, koji za razliku od drugih infekcija ima nešto drugo u svojoj podlozi, a to je da je sistemska bolest, rekao je Srića. Napominje da se prezentira heterogenom kliničkom slikom, koja može biti prisutna i u drugim sustavima, a ne samo respiratornom.

'Prezentira se najčešće povišenom tjelesnom temperaturom koja može biti od blago do značajnije povišene. Potom dolaze ostali simptomi, a mogu se pojaviti i 3., 5. i 7. dan. Ne kreće kao gripa u prvom danu s najžešćim simptomima. Praćena je najčešće suhim kašljem, općim simptomima slabosti i malaksalosti. Nešto što ju diferencira od ovih drugih respiratornih infekcija su simptomi gubitka okusa i mirisa. Prema najnovijim podacima su tu i simptomi potencijalnog osipa, koji se mogu javiti bilo gdje na tijelu', izjavio je Srića.

Napomenuo je i da se kod manjeg broja pacijenata bolest može prezentirati i kao upala mozga, kao encefalitis, meningoencefalitis. Također, kod manjeg broja pacijenata može izazvati i neke psihijatrijske simptome u smislu depresivnih i anskioznih poremećaja. Dodao je da je, također kod manjeg broja pacijenata, bilo i onih koji su imali povišene jetrene probe.

'Dakle, možemo reći da ovo nije isključivo respiracijska bolest, ali najčešće komplikacije pacijenata koji završavaju u jedinicama intenzivnog liječenja, odnosno na Covid odjelima, zapravo su pacijenti s obostranom upalom pluća', rekao je.

Najvećim problem detektirao je manjak stručnog osoblja. Kaže da medicinskih sestara i liječnika fali ne od sada, već i od puno prije nego što je počela koronakriza. 'Nažalost je veliki broj liječnika, uključujući i mene, prebolio Covid-19. Neki su u samoizolaciji, a oboljeli su u izolaciji. Svaki dan jedan dio ljudi ispadne iz sustava. Bit će vrlo teško to nadoknaditi', dodaje.