Memorandumom iz ožujka definirane su četiri stvari: da će se pitanje prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci riješiti u sklopu ugovora o sukcesiji, da će se u postupcima pred hrvatskim sudovima protiv Ljubljanske banke zatražiti zastoj, da neće biti novih tužbi i da će slovenski parlament ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom.

'Naše glavne razlike su u točci 2, u razumijevanju instituta zastoja i uloge jedne i druge strane u institutu zastoja, osiguravanju zastoja i interpretaciji toga instituta', rekla je novinarima hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić nakon sastanka sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem.

Hrvatska je strana spremna i za arbitražu u vezi s tim pitanjem. 'Otvoreni smo i za mogućnost arbitraže', rekla je Pusić i objasnila da u rješavanju pitanja u okviru sukcesije sve sljednice odlučuju konsenzusom, a u arbitraži se strane obvezuju poštovati odluku arbitra. Slovenska strana zastoj interpretira kao prekid postupka i rješavanje pitanja u sklopu sukcesije, a hrvatska kao privremeni zastoj od maksimalno dvije godine.

Pusić je nedavno izjavila da je u pregovorima uoči potpisivanja memoranduma slovenska strana bila upoznata sa svim zakonskim odredbama koje se tiču toga pitanja, a ministar Erjavec u srijedu je rekao kako se za njegova sudjelovanja u pregovorima nije spominjala mogućnost zamrzavanja postupka na dvije godine.

Ne riješi li se se stvar u te dvije godine, strahuje Slovenija, hrvatski bi sudovi mogli nastaviti postupke, rekao je Erjavec. 'Ako se o tome i razgovaralo, bilo bi dobro da se to i napisalo u memorandumu', rekao je Erjavec.

U skladu s memorandumom, Hrvatska i Slovenija obratile su se zajedničkim pismom bazelskoj Banci za međunarodna poravnanja koja je odgovorila da nije spremna osigurati posrednika, a da je spremna osigurati prostor, tehničke uvjete, objasnila je Pusić. Bez obzira na nespremnost te banke da posreduje, Erjavec smatra da je to i dalje pitanje sukcesije. 'Još vrijedi Bečki dogovor o sukcesiji iz 2001. koji je Hrvatska ratificirala 2004.', rekao je i dodao da 'Bazel nije strana u dogovoru iz 2001. Bazelska je banka zamišljena samo kao forum u okviru kojega bi se ti pregovori odvijali.'

Slovenija memorandum shvaća kao međunarodni ugovor, a Hrvatska kao međunarodni akt. Slovenija drži da se problem Ljubljanske banke treba rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ koliko god dugo to trajalo.

'Za nas je memorandum međunarodni ugovor, mi ga tako shvaćamo. To se pitanje mora rješavati u okviru sukcesije i mi smatramo da nema vremenskoga ograničenja u vezi s konačnim rješenjem', rekao je Erjavec. 'U dijelu pregovora u kojemu sam i ja sudjelovao, o tome nije bilo ni riječi', rekao je.

Memorandum nije ratificiran u parlamentima, nego samo na razini vlada, rekla je Pusić. 'To je međunarodni akt. Nemoguće je to ratificirati kao međunarodni ugovor, jer bi se time zastupnici u slovenskom parlamentu obvezali da glasaju na određeni način kad je u pitanju ratifikacija hrvatskoga pristupnog ugovora', objasnila je.

S obzirom na okolnosti u slovenskom političkom životu, 'da je ta odredba o zastoju na jednu plus maksimalno još jednu godinu, bila u memorandumu, ne vjerujem da bi zastupnici taj memorandum i zatim i pristupni ugovor ratificirali', rekao je Erjavec. 'Slovenska strana neće pristati dati suglasnost odvjetnicima za zastoj" u hrvatskome smislu. "Mi očekujemo prekid do konačnog rješenja u okviru sukcesije', rekao je.

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je nedavno da se prava pravna bitka vodi u Strasbourgu, a ne na hrvatskim sudovima, ali Erjavec kaže kako je to odraz 'nepoznavanja tematike. U Strasbourgu se radi o štednji koja nije bila prenesena, a ovdje je riječ o prenesenoj štednji'.

Riječ je o neslaganju dviju vlada, rekao je. 'Hrvatska vlada smatra da bi Slovenija morala postupiti isto kao i Hrvatska koja je jamčila štedišama Ljubljanske banke. Mi mislimo da tu vrijedi teritorijalni princip. Slovenija je jamčila za sve devizne uloge u svim bankama, bez obzira na to jesu li slovenske, hrvatske, srpske ili koje druge, i nije bilo drugoga principa', rekao je.

Dvoje ministara smatra kako su razgovori bili 'konstruktivni' i da ih treba nastaviti. 'Bio je to konstruktivan razgovor, razmijenili smo stajališta i dogovorili se da treba razmisliti kako naprijed', rekao je Erjavec.