Putin je naredio ruskoj vojsci da prestane napadati energetska postrojenja, priopćio je Kremlj nakon dugog telefonskog razgovora između dvojice čelnika. No Putin nije prihvatio širi američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre koji je Ukrajina ranije podržala i rekla da ga je spremna provesti.

Ruski predsjednik izrazio je zabrinutost zbog takvog primirja koje bi Ukrajina iskoristila kako bi mobilizirala više vojnika i ponovno se naoružala, priopćio je Kremlj. Putin je naglasio i da bi svako rješenje sukoba zahtijevalo prekid vojne i obavještajne pomoći Ukrajini, priopćeno je.

Bijela kuća je priopćila da će pregovori o pomorskom primirju u Crnom moru, kao i potpunijem prekidu vatre i trajnom mirovnom sporazumu, odmah početi na Bliskom istoku. U priopćenju se ne navodi hoće li Ukrajina biti pozvana.

Nije još poznato hoće li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristati na to da zaustavi napade na ruske energetske ciljeve. Od ruske invazije 2022. godine, Ukrajina je pokušala uzvratiti svom puno većem susjedu napadima bespilotnim letjelicama i projektilima duboko na ruski teritorij, uključujući i energetska postrojenja. Ti napadi, koje Moskva smatra terorizmom, omogućili su Kijevu da nastavi vršiti pritisak na rusko gospodarstvo.

Trump je pozvao Putina da pristane na 30-dnevni prekid vatre kako bi se pomaknuli korak bliže okončanju najvećeg europskog sukoba od Drugog svjetskog rata. U ratu je ubijeno ili ranjeno stotine tisuća ljudi, milijuni su raseljeni, a cijeli gradovi su pretvoreni u ruševine.

Trump je nagovijestio da bi trajni mirovni sporazum mogao uključivati ​​teritorijalne ustupke Kijeva i kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporižjom.

Razgovori između dvojice čelnika uslijedili su u trenutku kad je Izrael nastavio svoje napade na Hamas u Gazi, što predstavlja prijetnju krhkom primirju koje je djelomično ispregovarao Trumpov izaslanik ranije ove godine te naglašava poteškoće u osiguranju trajnog prekida vatre u dugotrajnim sukobima.

Europski saveznici zabrinuti

Tradicionalni američki saveznici oprezni su zbog odnosa Trumpa i Putina od povratka američkog predsjednika u Bijelu kuću u siječnju. Ukrajina i njezini zapadni saveznici dugo su opisivali rusku invaziju na Ukrajinu kao imperijalističko otimanje zemlje, a Zelenski je optužio Putina da namjerno produljuje rat.

Zelenski, koji je doputovao u Finsku u utorak kako bi razgovarao o potpori te članice NATO-a Ukrajini, kaže da se o suverenitetu Ukrajine ne može pregovarati i da Rusija mora vratiti teritorij koji je zauzela. Smatra da se ambicije Moskve neće zaustaviti na Ukrajini ako joj se dopusti da zadrži oteti teritorij.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u utorak da je Rusija masovno proširila svoje vojno-industrijske proizvodne kapacitete dok se priprema za 'buduću konfrontaciju s europskim demokracijama".

U razgovoru s Trumpom u ponedjeljak navečer, britanski premijer Keir Starmer 'ponovio je da svi moraju zajedno raditi kako bi Ukrajinu doveli u najsnažniju moguću poziciju za osiguranje pravednog i trajnog mira', rekao je glasnogovornik britanskog čelnika.

Rusija je anektirala Krim 2014. i većinu od četiri istočne ukrajinske regije nakon invazije u veljači 2022. Ukupno kontrolira oko petinu ukrajinskog teritorija. Putin je rekao da je poslao vojnike u Ukrajinu jer je širenje NATO-a prijetilo sigurnosti Rusije. Zatražio je od Ukrajine da odustane od ambicije da se pridruži zapadnom vojnom savezu.

Putin je poručio i da Rusija mora zadržati kontrolu nad ukrajinskim teritorijem koji je zauzela, da se zapadne sankcije trebaju ukinuti i da Kijev mora organizirati predsjedničke izbore. Zelenskij, izabran za ukrajinskog predsjednika 2019., ostao je na dužnosti pod izvanrednim stanjem koje je uveo zbog rata.