Putin je helikopterom nadletio golemo gradilište u Vostočnjiju u trenutku kad sukob s Ukrajinom, u kojoj su bile izrađene rakete Zenit i Dnjepr, pokazuje krhkost ruskog obrambenog i svemirskog sustava zbog ovisnosti o bivšim sovjetskim republikama.

Izgradnja lansirališta na ruskom tlu presudna je u ostvarenju Putinovih napora da reformira nekad uspješnu svemirsku industriju, koja je u međuvremenu završila na koljenima zbog nebrojenih proračunskih rezova i odljeva stručnjaka u 90-im godinama prošlog stoljeća.

'Naša vlastita svemirska infrastruktura i mreža modernih kozmodroma... omogućit će Rusiji jačanje statusa vodeće svemirske supersile i zajamčiti neovisnost svemirskih aktivnosti', rekao je Putin u Vostočnjiju.

Obraćajući se nadležnima za gradnju, Putin je rekao da radovi kasne gotovo tri mjeseca i da je broj od šest tisuća radnika, koliko ih je trenutačno na gradilištu, upola manji od onog koji bi trebao biti.

'Kapacitet kozmodroma u budućnosti će biti proširen... kako bi se mogao koristiti za programe istraživanja Mjeseca, Marsa i drugih svemirskih tijela', kazao je.

Rusija je, po riječima svojeg predsjednika, već uložila oko 100 milijardi rubalja u izgradnju novog lansirališta kojim želi zamijeniti kozmodrom u Bajkonuru, koji od raspada SSSR-a unajmljuje od Kazahstana, a namjerava utrošiti još 50 milijardi.

Unatoč velikim troškovima proizašlim iz pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima i posljedicama sankcija koje joj je nametnuo Zapad, ruski dopredsjednik vlade Dmitrij Rogozin kazao je da njegova zemlja neće smanjiti ulaganja u svemirsku industriju, ustvrdivši da se najavljeni plan 'neće mijenjati'.

Rusija je s vojnog kozmodroma Pleseck na sjeveru zemlje u srpnju lansirala prvu svemirsku raketu koja je u potpunosti bila izrađena unutar njezinih granica.