Prema Barrosu, koji nakon 10 godina odlazi s čelnog mjesta EK-a, ukrajinska kriza je najveća prijetnja sigurnosti Europe od pada Berlinskog zida, s puno većim destabilizacijskim potencijalom od ratova u bivšoj Jugoslaviji 90-ih. Kazao je da su europske zemlje odlučile podržati Ukrajinu i pokazati da potezi Rusije neće proći bez posljedica, ali da je zajednički odgovor EU-a, s obzirom na različita stajališta članica, još uvijek 'posao u postupku'.

'I to je, ako ćemo biti iskreni, glavni problem', rekao je Barroso.

Članicama EU-a trebalo je vremena da se slože oko ošrijeg pristupa i primjene sankcija protiv ruskih tvrtki, ali Barrosove primjedbe jasno pokazuju koliko će teško biti postići bilo kakav dalekosežniji sporazum.

Njemačka, najsnažnije europsko gospodarstvo, zalaže se da se diplomaciji da više šanse, dok Velika Britanija i Francuska zagovaraju snažnije mjere. Njemački gospodarski rast bi ove godine mogao pasti za 0,9 posto ukoliko EU nametne strože sankcije Rusiji.

Barroso pak smatra da se iza ukrajinske krize krije golema ambicija prvog čovjeka Rusije da ojača veze s državama bivšeg Sovjetskog Saveza i stvori Euroazijsku uniju.

Vladimir Putin, nažalost, želi stvoriti protutežu moći Europskoj uniji', ocijenio je. Barroso se s Putinom tijekom svog mandata sastao više od 20 puta i od izbijanja krize u Ukrajini je često s njim razgovarao.