Pred oko 1200 novinara, domaćih i inozemnih, predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je u Moskvi održao veliku godišnju konferenciju i odgovarao na pitanja od lokalnog i svjetskog značenja. Kremaljska press služba tvrdila je da se svi novinari mogu akreditirati, premda su neki istaknuti oporbeni žurnalisti, poput Kommersantovog Olega Kašina, objavili da im nije odobreno sudjelovanje
No Putin je u moru pitanja odgovarao i na ona koja su dolazila od predstavnika medija koji se smatraju oporbenima, odnosno liberalne orijentacije, i u principu nije djelovao isprovocirano.
Na samom početku konferencije ruski predsjednik podržao je aktualnu zabranu po kojoj američki građani neće moći usvajati maloljetnike iz ruskih domova za nezbrinutu djecu. Ustvrdio je da zabrana nije odgovor ruske strane na nedavno donesen američki 'zakon Magnitskoga' koji zabranjuje ulazak u SAD i zamrzava račune niza ruskih dužnosnika za koje se sumnja da su umiješani u kršenje ljudskih i građanskih prava.
Zabranu ruskih vlasti nazvao je 'emotivnom, ali adekvatnom', rekavši da američka administracija ne dopušta prisutnost ruskih predstavnika (čak ni u svojstvu promatrača) na sudskim procesima zbog prekršaja koji su počinjeni nad udomljenom djecom iz Rusije. Putin tvrdi da ruske vlasti i pravobranitelji žele pratiti što se događa s usvojenom djecom nakon što se presele u SAD, a da im američke vlasti to ne dozvoljavaju.
Na pitanje novinara LA Timesa o nerazjašnjenoj smrti odvjetnika Sergeja Magnitskoga, Putin je rekao da nije dovoljno upoznat sa slučajem i priznao da će se ipak morati ozbiljnije pozabaviti njime (Magnitski je preminuo u zatvoru prije tri godine i od tada traje afera). No kremaljski šef uvjerava da je američki 'zakon Magnitskoga' motiviran drugim razlozima. Tvrdi da se SAD u sferi trgovine morao odreći davno zastarjelog, hladnoratovskog amandmana Jackson-Vanik kada je Rusija ove godine napokon ušla u WTO i da je Washington sada tražio novi diskriminacijski akt spram njegove zemlje.
Odgovarajući na komentar ruskog novinara o autoritarnosti sustava koji je stvorio i perspektivama takvog upravljanja u 21. stoljeću, dobro raspoloženi Putin nije se složio s tezom da je ruski režim autoritaran. Aktivnosti ulične oporbe neposredno je prozvao zbog bezakonja (dok prosvjednici upravo njegov režim optužuju za izigravanje zakona) i opet ponovio 'stabilnost' kao najvažniju karakteristiku suvremenog društva.
'Stabilnost je obavezan uvjet razvoja u današnjem svijetu. U nestabilna društva nemoguće je privući investicije. A tko misli da je demokracija moguća mimo poštivanja zakona, griješi. Neki misle da je demokracija trockizam, anarhija, ali nije to tako. Bakunjin je bio fantastičan čovjek, ali anarhija nam nije potrebna. Najjarkiji primjer toga da naš sustav nije autoritaran jest moja odluka da nakon dva predsjednička mandata odstupim s predsjedničke pozicije. Lako smo 2008. godine mogli promijeniti Ustav kroz Dumu, ali odbio sam takvu mogućnost jer bilo je nužno s vrha države pokazati poštovanje prema Ustavu i zakonima. No po izbijanju ekonomske krize 2008. godine nisam mogao postaviti i uvjet da se nipošto neću opet kandidirati', izjavio je Putin.
Na pitanje novinara AP-a o ratu u Siriji, Vladimir Vladimirovič je izjavio da ne podržava bezuvjetno ostanak na vlasti Bašara al Asada, ali da se protivi nasilnom svrgavanju s vlasti uz podršku zapadnih sila. Upozorio je na plemenske i druge sukobe u postgadafijevskoj Libiji te je za to stanje optužio zapadne intervencioniste (premda Rusija u svoje vrijeme nije blokirala rezoluciju UN-ovog Vijeća sigurnosti za Libiju, čime je de facto odobrila da međunarodna zajednica predvođena Francuskom i SAD-om pokuša smiriti rat). Ruski lider tvrdi da ne želi vidjeti isti scenarij u Siriji. Inzistira na pregovorima koji bi doveli do toga da obje strane nađu modalitet budućeg funkcioniranja zemlje i da obje zaraćene strane potom smognu snage sudjelovati u vlasti.
Što se tiče općenitog zahlađenja odnosa sa SAD-om, Putin je objasnio da su oni skrenuli u tom pravcu nakon američke invazije na Irak. Taj američki potez nazvao je 'u najmanju ruku spornim'. Nakon toga uslijedio je projekt američkog proturaketnog sustava u istočnoj Europi koji je Moskva shvatila kao prijetnju. Premda je naglasio dobre osobne odnose s bivšim američkim predsjednikom Georgeom Bushom, Putin je shvatio proturaketni sustav kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti Rusije zbog znakova kao što je odbijanje SAD-a da skupa s Rusijom složi i potpiše dokument u kojem bi izričito pisalo da taj sustav nikako nije i neće biti upotrijebljen protiv Ruske Federacije.
Upitan o šalama koje o njemu kruže, poput one da zna kada će nastupiti kraj svijeta, Putin je odgovorio da doista zna odgovor na to pitanje:
'Nastupit će otprilike za četiri i pol milijarde godina, kada se ugasi 'reaktor' ovog planetarnog sustava – Sunce. No u međuvremenu će se sa Suncem još mnogo toga događati. Treba li se bojati kraja svijeta? Zašto se bojati neizbježnog?'
Među neformalnijim pitanjima postavljeno je i ono o dvjema kćerkama ruskog predsjednika. O njima se, naime, gotovo ništa ne zna. 'Sve je u redu. U Moskvi su, studiraju... Pomalo i rade. Jako sam ponosan na njih', kratko je komentirao Putin, odgovarajući na novinarska pitanja više od tri sata.