Putin je u Pekingu, na svom prvom putovanju izvan bivšeg Sovjetskog Saveza otkako ga je Međunarodni kazneni sud (ICC) optužio za ratne zločine, sudjelovao na trećem forumu Pojas i put, poznatom i kao Put svile. Kroz taj projekt, pokrenut prije desetak godina, Kina ulaže velika sredstva u infrastrukturu i zajmove brojnim državama globalnog juga, središnje Azije, ali i dijelova Europe.

Čelnicima više od 140 zemalja Putin se obratio nakon kineskog predsjednika, a za vrijeme govora ruskog čelnika predstavnici nekih zapadnih zemalja izašli su iz dvorane u znak prosvjeda zbog rata u Ukrajini.

Dužnosnik Kremlja koji je želio ostati anoniman rekao je za The Moscow Times da su Putinov govor i susret sa Xijem važan podsjetnik Rusima da njihov čelnik ima status lidera svjetske klase. 'TV kanali su dobili upute da prenose poglavarov put u tom svjetlu', rekao je taj dužnosnik.

Putin je u Kinu stigao s više od 20 ruskih novinara, a oni su pomno pratili svaki njegov potez naglašavajući da je u žiži svjetskih medija i da su pred njim prostrli crveni tepih. Pojedini mediji ismijavali su tezu da je izoliran zbog naloga ICC-a i rata protiv Ukrajine, naglašavajući da je Xi 'pozvao ruskog predsjednika da prvi uđe na banket dobrodošlice'. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov kazao je da je 'Putinov govor bio s entuzijazmom prihvaćen u dvorani'.

U Kinu je ruski predsjednik poveo i desetke visokih dužnosnika iz sektora financija, energetike, poljoprivrede i vojske; bili su tamo čelnici velikih banaka Sberbank, VTB i Vnesheconombank te čelnici Gazproma i naftnog diva Rosnefta. 'Morali smo staviti dodatne stolove' kako bismo smjestili rusko izaslanstvo na razgovorima s kineskim kolegama, pohvalio se netko iz velike delegacije.

Uoči predsjedničkih izbora 2024. Kremlju je ključno dokazati da Rusija pod Putinom nije marginalizirana. Prema narativu Moskve, Rusija održava prijateljske i poslovne odnose s mnogim europskim zemljama - onima koje su sposobne provoditi politiku u nacionalnom interesu, a ne 'plesati na američku melodiju'. Tome je trebao svjedočiti i Putinov sastanak s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Sam Putin se tijekom TV razgovora s Orbanom požalio da su odnosi Moskve s Europom loši i da je gotovo nemoguće održavati osobne kontakte zbog narušenih odnosa, sankcija i naloga ICC-a.

'Zbog ovog prizora mnogi zapadni političari mogli bi dobiti srčani udar. Pogledajte, auto sa zastavom Mađarske. Upravo ove sekunde traju njihovi razgovori', vikala je voditeljica u kameru stojeći pored crne limuzine.

Čini se da se patos izvještavanja o uspjesima putovanja nije pretočio u opipljive rezultate. Rusko izaslanstvo nije izvijestilo o značajnijim postignućima u Pekingu, unatoč interesu Moskve za proširenje suradnje. Putin, koji je tijekom dva dana proveo više od tri sata u susretu sa Xijem, svoju je konferenciju za novinare radije posvetio sukobu sa SAD-om, ratu u Ukrajini te sukobu između Izraela i Hamasa. Odbio je odgovoriti na pitanje novinara o sadržaju razgovora sa Xijem, rekavši samo da je imao produktivan razgovor o pitanjima povjerljive prirode 'uz šalicu čaja'.

Kremlj traži dogovore za izvoz svojih energetskih i poljoprivrednih resursa kako bi nadoknadio gubitke nakon zapadnih sankcija. Ruski izvoz žitarica igra značajnu ulogu u BDP-u zemlje, s prihodima od izvoza koji su prošle godine dosegnuli preko 41 milijardu dolara. Kremlj pokušava izvući još više koristi blokiranjem ukrajinskog izvoza žita. Ruski poljoprivrednici nadali su se da će Putin u Kini dogovoriti povećanje izvoza ruske pšenice, a koja trenutno čini samo 1,5 posto kineskog uvoza. Državna novinska agencija TASS izvijestila je da su Rusija i Kina potpisale 'najveći ugovor o žitu', vrijedan 25 milijardi dolara, no neovisni stručnjak Andrei Sizov kaže za The Moscow Times da ta izjava nalikuje na PR privatne tvrtke.

'Sve vijesti o ovom megasporazumu dolaze iz Rusije', rekao je Sizov. 'Ostatak svijeta nije u tijeku. Čini se da netko pokušava maksimalno iskoristiti priču o rusko-kineskom prijateljstvu.'

Još jedna vruća tema bio je sporazum za izgradnju plinovoda Power of Siberia 2, golemog projekta za isporuku prirodnog plina u Peking, o kojem se godinama pregovara. Čelnik Gazproma Aleksej Miller rekao je za rusku televiziju da će Rusija uskoro isporučiti istu količinu plina Kini kao što je izvozila u Europu, ali stručnjaci kažu da će to biti praktički nemoguće jer su kapaciteti najavljivanog plinovoda daleko manji. Ni Rusija ni Kina nisu tijekom Putinova posjeta Pekingu najavile potpisivanje ugovora za izgradnju tog plinovoda.